Mnogi ljudi žele da njihov pepeo bude rasut u prirodi jer osjećaju da će tako nakon smrti biti povezani s prirodom i postati dio nje. Takav čin simbolizira slobodu i pruža mir obitelji, posebno kada se pepeo rasipa na mjestu koje je preminuloj osobi bilo važno. Uz to, ovakav oproštaj je ekološki prihvatljiviji od klasičnih ukopa.
Nedavno nam je tako čitateljica pisala o svojoj želi da se, nakon smrti, njeno tijelo kremira, a pepeo raspe u more s Pelješkog mosta. Tomu se usprotivila njena kći, ali i dio naših čitatelja koji tvrde da je to protuzakonito. No zapravo nije. Spomenutu materiju spominju čak dva zakona, no ipak nedovoljno precizno. A sve što nije zabranjeno, zapravo je dopušteno. Što točno kaže hrvatski zakon?
Prema Zakonu o grobljima, moguće je odložiti posmrtne ostatke izvan groblja. Taj zakon doslovno kaže samo ovo: “Umrlog se može ukopati i izvan groblja, samo uz odobrenje koje daje tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalne poslove uz prethodno mišljenje tijela lokalne samouprave nadležne za poslove zdravstva.”
Unatoč popularnom mišljenju da je riječ o kompliciranom i dugom birokratskom postupku, prema dostupnim informacijama, riječ je o nezahtjevnom ispunjavanju formalnosti. Iako se ne čini tako, ta formalnost je nužna da ne bismo došli u situacije u kojima se pepeo pokojnika rasipava na neprimjerenim mjestima.
Uz to, i Zakon o pogrebničkoj djelatnosti definira da se pogrebničkom djelatnošću smatra i “organizacija prosipanja pepela pokojnika u prirodi (more, rijeke, šume, planine, livade i sl.)”.
Kako to izgleda u praksi, u svibnju je za Istarski.hr objasnio direktor pulskog groblja Monte Giro Darko Bijelić. On kaže da je bilo nekoliko zahtjeva za prosipanje pepela u more te da su svi odobreni. No, tu postoji određena procedura i razne dozvole koje treba ishodovati, a problem je, veli Bijelić, što takav neuobičajen način “sahrane” uopće nije zakonski reguliran.
Na pitanje koja je konkretna procedura ukoliko netko, recimo, želi pepeo pokojnika prosuti u more, kaže da u tom slučaju Monte Giro šalje zahtjev komunalnom odjelu Grada Pule. “Ako je u pitanju more, oni izričito traže da se ishoduje suglasnost Lučke kapetanije. Kapetanija određuje datum, isključivo zbog sigurnosti plovidbe, i onda s uz potvrdu Kapetanije u Gradu dobiva suglasnost i onda se to može izvršiti”, veli Bijelić za Istarski.hr i dodaje da svaka jedinica lokalne samouprave to rješava na drugačiji način.
“Nigdje nije striktno propisano. Ako tražite po internetu, vidjet ćete stotinu različitih mišljenja, nigdje u zakonu nećete pronaći preciznu regulativu kako možete prosuti pepeo pokojnika umore. Nigdje u zakonu ne piše koji je postupak”, kaže Bijelić.
U Zagrebu pak, u sklopu mirogojskog Krematorija, postoji i livada za prosipanje pepela nazvana “Sunčana poljana”. To je jedina površina u Hrvatskoj namijenjena isključivo prosipanju pepela pokojnika.
