Kako povećati mirovine i zašto su one tako niske, komentirala je za Glas umirovljenika predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin iza koje stoji stranka Možemo. Ova glasna saborska zastupnica smatra da mirovine do razine prosječne neto plaće u RH treba osloboditi plaćanja poreza na dohodak.
“To doduše neće u velikoj mjeri povećati mirovine, nekih se neće ni ticati (jer su neke mirovine manje od praga osobnog odbitka), ali neće u bitnom utjecati na proračunske prihode i svakako se čini primjerenim i potrebnim potezom”, kaže Kekin.
Dužnosničke plaće, smatra, opravdano su podignute, osobito kada se radi o ministarskim plaćama. “Do sad su u predugom periodu bile neprimjereno niske s obzirom na razinu odgovornosti, kvalifikacija i angažmana koje te pozicije podrazumijevaju. Drugo je pitanje, kako se te dužnosti obnašaju. No jednako jasno smo komentirali da je ovo nedavno povećanje bilo neprimjereno i nepotrebno visoko”, kazala je. Naime, Možemo misli da je dužnosničke plaće trebalo (i treba) redovito usklađivati u primjerenom odnosu prema svim plaćama u javnom sektoru.
Divlja privatizacija devedesetih
Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH za lipanj 2024. iznosio je 40,54 posto te je najniži od svih zemalja bivše Jugoslavije. Kekin kaže da je to strukturni problem koji nije lako riješiti. “Kod nas je temeljni problem u nepovoljnom omjeru osiguranika i umirovljenika. Danas je on otprilike 1,4:1, a treba se sjetiti da smo u samostalnu državu početkom 90-ih krenuli s omjerom 3:1. S omjerom 3:1 situacija bi bila beskrajno lakša. Matematika je ovdje sasvim jednostavna: ako svaki prosječni zaposlenik izdvaja doprinos od 20 posto svoje plaće, prosječnom bi umirovljeniku moglo pripasti 3 x 20 posto = 60 posto prosječne plaće”, izračunala je Kekin.
“Nažalost, odavno nije tako. To je naslijeđe divlje privatizacije, kraha nacionalne ekonomije u devedesetima i gašenja bezbrojnih radnih mjesta. Oporavak je težak i mukotrpan. Uostalom, rječit podatak je i ovaj: danas gotovo 48 posto potrebnih sredstava za isplatu mirovina dolazi direktno iz proračuna, a tek 52 posto iz mirovinskih doprinosa. A sustav je dizajniran tako da bude samoodrživ i bez proračunskih intervencija (osim za mirovine koje se isplaćuju po posebnim propisima)”, analizira ova kandidatkinja za predsjednicu.
Protiv 13. mirovine
Kekin i njeni stranački kolege ne podržavaju uvođenje takozvane 13. mirovine. “Mi smo uvjereni da svaki zahvat takve vrste služi kao neka zakrpa ili pomoć (ne želeći je podcijeniti) koja ne rješava problem u korijenu: a taj je da je opća razina mirovina preniska. Isto je s debatama o tome koju formulu treba primijeniti za usklađivanje mirovina, tj. trebaju li mirovine biti usklađivane prema rastu plaća ili prema rastu cijena ili prema nekom težinskom 70-30 ili 80-20 prosjeku ili kako god. To je marginalno.”
“Mirovine bi bilo dovoljno usklađivati prema rastu cijena i to bi bila dovoljna zaštita od njihovog obezvređivanja. Zato je naš stav da mirovine određene prema ZOMO treba povećati, planski i sustavno tokom 3-5 godina, naravno na teret proračuna, bez dizanja mirovinskih doprinosa, da ih najprije dovedemo na primjerenu razinu. To nije ni lagano, niti može dati brze učinke. Ali uvjereni smo da je to jedini ispravni put. Svaki drugi potez, poput prigodnih blagdanskih ili sezonskih ili izbornih povišenja – premda na prvi pogled zvuči privlačno – samo predstavlja dodatni proračunski teret koji nas udaljava od sposobnosti i proračunskog kapaciteta za bitno i sistemsko povećanje opće razine mirovina”, zaključila je Ivana Kekin za Glas umirovljenika.
