Malo tko zna koliko bankarskih naknada postoji. Upućeniji kažu da ih u cjenicima ovih financijskih institucija ima stotinjak za sve i svašta. Naknade za održavanje tekućih računa, naknade za platni promet i naknade za kreditne kartice, gotovo niti jedan živi čovjek ne može izbjeći.
A kada je riječ o naknadama, navikli smo čuti da one rastu. Zašto ih plaćamo, ako već banke koriste naš novac i zarađuju na njemu? Pitanje je to koje mnogi postavljaju, pogotovo jer dobar dio građana više uopće ne koristi usluge stvarnog bankara, već sam obavlja bankarske poslove putem interneta i bankomata.
Ipak, banke bi uskoro mogle manje zarađivati na već sramotno malim mirovinama koje država uplaćuje na tekuće račune umirovljenika. “Ministarstvo financija svjesno je problematike naknada banaka, o čemu je u svibnju skrenulo pozornost HNB-u. U okviru svoga djelokruga, Ministarstvo razmatra moguće opcije djelovanja, uključujući zakonodavna rješenja”, poručili su iz kabineta ministra Marka Primorca za Večernji list.
Središnja nacionalna banka – Hrvatska narodna banka, zadužena je za praćenje bankarskih naknada pa je zabilježila da je od 2021. godine došlo do naglog rasta prihoda od provizija i naknada koji su kreditne institucije ostvarivale u sektoru kućanstva – prihodi od naknada za 2021. iznosili su nešto više od 250 milijuna eura, da bi već u 2022. premašili 300 milijuna eura, a u 2023. bili su oko 320 milijuna eura.
Središnja banka je stoga u lipnju bankama poslala okružnicu u kojoj traži da naprave metodologiju prema kojoj određuju cijene svojih usluga i za to su dobile šest mjeseci. No, okružnica nije zakon i za očekivati je da će se banke na nju oglušiti. Zato, pročuju iz Ministarstva financija, razmišljaju i o zakonskim rješenjima koje bi konačno moglo uvesti reda u ovo sivo područje u kojem se okreće veliki novac.
