Genetsko nasljeđe kod razvoja karcinoma često je precijenjeno. Za nastanak oboljenja često smo odgovorni i sami. Potvrdio je to profesor na odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na sveučilištu u Torontu dr. sc. Igor Štagljar u razgovoru za HTV.
“Mali postotak utjecaja kod karcinoma igraju geni, svega 9 posto. Ostalih 91 posto dolazi iz okoline. Četrdeset posto svih karcinoma možemo sami spriječiti tako da pazimo što jedemo i pijemo, da se ne izlažemo infekcijama virusa i bakterija te da ne pušimo”, naglasio je Štagljar.
On je sa svojim timom došao nadomak izliječenju jednog od najzloćudnijih tumora današnjice – raka pluća. “Došli smo do tog stadija da je lijek spreman za upotrebu i počet ćemo ga primjenjivati i u Hrvatskoj. Surađujemo s KBC-om Jordanovac i vrlo brzo ćemo početi s istraživanjem u Kanadi, ali i u Hrvatskoj”, rekao je Štagljar.
Put do ovakvog otkrića traje 8-10 godina međutim u njegovom slučaju trajao je pet godina. Primijenili smo novu tehnologiju koju smo razvili prije 3-4 godine i s kojom sada možemo proučavati 500-tinjak različitih ljudskih bolesti. Ta tehnologija je na neki način svjetsko čudo, koje će uskoro biti primjenjivano ne samo za pronalaženje lijeka protiv raka pluća, već u mom laboratoriju proučavamo i lijekove protiv karcinoma gušterače, prostate i karcinoma dojke.
Istaknuo je da tumore nećemo nikada uspjeti pobijediti. Tumori su bolest prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Možda ćemo ih jednoga dana razumjeti na molekularnom nivou, ali nećemo ih nikada pobijediti. Tumori su jako pametni, oni evoluiraju. Kada ih tretiramo određenim lijekom, postaju rezistentni. Uvijek moramo biti spremni imati bataljun novih lijekova koje ćemo moći proizvesti nakon što su mutacije otkrivene kod pacijenata. Bit cijelog istraživanja tumora jest da ih u sljedećih 20-30 godina možemo tretirati kao kronične bolesti.
