Nitko nije pošteđen briga pa i umirovljenici mogu biti iscrpljeni njima. Naime, ne dovodi nas u stanje kroničnog umora samo pretjeran fizički rad, već i prazan novčanik te visoki računi. Na popis možete dodati i strah od rata, cjelodnevno čuvanje unučadi, svađe sa susjedima, vijesti iz crne kronike, zamjenu dana i noći, ispijanje previše kave, odustajanje od kuhanja, usamljenost, a ljeti je tu i pretjeran rad u vrtu.
Mnogi umirovljenici još i rade na pola radnog vremena. Dapače, sve je više takvih. Ako si u svemu tome ne priušte malo radosti, bolesti poput kroničnog umora opasno vrebaju na njih. U nastavku pročitajte kada umor postaje medicinski problem i što možete učiniti ako vas pogodi ova bolest.
Umor naspram kroničnog umora
“Osjećaj potpune iscrpljenosti prvi je signal da su stvari otišle predaleko. Kronični umor od običnog se razlikuje po tome što ne nestaje s odmorom. Može biti uzrokovan raznim čimbenicima, od načina života do ozbiljnih zdravstvenih stanja”, rekao je Vincent Deary, profesor primijenjene psihologije na Sveučilištu Northumbria za DailyMail. Prema njemu, umor nam pokazuje da su pred naše tijelo i psihu postavljeni preveliki zahtjevi ili da su nam se smanjili kapaciteti.
Ekstremna iscrpljenost
Konkretniji uzrok sindroma kroničnog umora je nepoznat, ali najčešći simptom je ekstremna iscrpljenost. Pogođeni imaju problema sa spavanjem, poteškoće s koncentracijom i osjećaju malaksalost nakon napora kada ih uobičajena svakodnevna aktivnost ostavlja potpuno izmoždenima. Profesor Strain kaže: “Na primjer, napravit ćete ručak za obitelj i onda ćete morati odmarati kao da ste upravo istrčali maraton.”
Dijagnoza se postavlja tek kada se isključe neka druga stanja. Možda ćete biti upućeni u specijaliziranu službu koja vam može ponuditi kognitivno-bihevioralnu terapiju, savjete o tome kako najbolje iskoristiti energiju koju imate bez pogoršanja simptoma i lijekove za kontrolu boli ili problema sa spavanjem. Nažalost, nema lijeka, iako vam tretmani mogu pomoći u upravljanju stanjem i ublažavanju simptoma.
Kada umor postaje medicinski problem?
Britanska terapeutkinja Karin Orman kaže da osobe koje pate od kroničnog umora mogu imati nalet energije, a zatim se danima osjećati iscrpljeno. “Takav je umor različit od običnog, koji obično nestaje s odmorom. Ako je umor stalan, nepopustljiv i nerazmjeran s aktivnošću, tada počinjemo s pretragama.”
Prvi korak je posjet liječniku opće prakse, koji vam može ponuditi krvne pretrage kako bi pokušao isključiti anemiju, nedostatak vitamina i osobito vitamina B12, zatim bolesti bubrega, probleme s jetrom, usporeni rad štitnjače i dijabetes. To sve može uzrokovati umor. Umor također može biti posljedica infekcije COVID-19 koji traje najmanje dva mjeseca. To je, takozvani, dugi COVID-19.
Kako se boriti protiv kroničnog umora?
“Pobrinite se za redovite obroke, pijete dovoljno vode, redovito vježbate, dovoljno spavajte i držite stres na minimumu. Savjetujem i smanjenje alkohola, osobito prije spavanja,. Kofein smijete popiti najmanje sedam sati prije spavanja. Pretilost također može uzrokovati dugotrajni umor zbog dodatnog napora za srce. Smršavite i osjećat ćete se mnogo energičnije”, naputci su dr. Davida Straina, profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Exeteru.
Radost prije svega
Jesu li vam radost i odmor na prvome mjestu? Profesor Deary kaže da je važno dokučiti što vas čini sretnima: “Promislite što vam u danu uzme najviše vremena. Da li vas ono što radite veseli, ili vas samo iscrpljuje?”
U svojem višedesetljetnom radu s kronično umornim pacijentima primijetio je da velik dio njih vjeruje da odmor treba zaslužiti te da je odmor za slabiće. Negi bi imali osjećaj beskorisnosti i grizodušja kada ne bi ništa radili. Zato bi si ljudi trebali izdati “dozvolu za odmor”.
Ukratko, odmor nije luksuz. Ključno je otkriti što vam najviše odgovara, bilo to čitanje, boravak u prirodi, meditacija, kulturno uzdizanje, vrtlarenje, hodanje, druženje s prijateljima, kartanje ili rukotvorine. Koje vas jednostavne, ali vama bitne aktivnosti ostavljaju boljima nego što ste bili? Radite to što češće.
