Već s početkom ljeta nastupile su velike vrućine. Tko predugo boravi na suncu riskira da dobije sunčanicu. A tko je na vrućini previše aktivan, može dobiti i toplinski udar. Kako do toga dolazi i kako prepoznati jedno i drugo? Evo nekoliko savjeta za sigurno ljeto.
Što je sunčanica?
Predugo izlaganje suncu glave i zatiljka može izazvati sunčanicu. Moždanu ovojnicu i mozak prevelika vrućina nadraži i može doći do takozvanog aseptičnog meningitisa, dakle upale moždane ovojnice, koju ne izaziva neka bakterija. Sunčanicu se opisuje i kao izolirani toplinski udar glave, javlja DW.
Prvi znak sunčanice je glavobolja. Osoba pogođena sunčanicom ima vrelu, crvenu glavu, bolove u zatiljku, mogu nastupiti iscrpljenost, mučnina i povraćanje. Pogođena osoba se često i onesvijesti. Upadljivo je da tjelesna temperatura kod osobe pogođene sunčanicom u pravilu nije povišena, nego je tijelo češće hladno.
Što činiti kod sunčanice?
Pogođeni sunčanicom bi trebali odmah biti prebačeni na hladnije mjesto i položeni na leđa, kako bi se što prije oporavili. Glava i gornji dio tijela bi trebali biti na povišenom mjestu. Hladni i mokri oblozi mogu pomoći u hlađenju nekih dijelova tijela, primjerice zatiljka.
Pogođeni bi osim toga trebali piti puno vode, ako su pri normalnoj svijesti, kako bi se razinu vode u tijelu dovelo na normalnu razinu. Zbog jakog znojenja čovjek može izgubiti tijekom toplog dana i do dvije litre tekućine iz tijela, kažu stručnjaci. Dok simptomi ne prestanu pogođena osoba bi trebala ležati u krevetu.
U težim slučajevima može doći do povraćanja, zbunjenosti ili čak gubitka svijesti. U takvim slučajevima je važno zatražiti liječničku pomoć, kako bi se isključila mogućnost da se radi o toplinskom udaru.
Što je toplinski udar?
Često se ne pravi razliku između sunčanice i toplinskog udara. A toplinski udar je opasniji od sunčanice. Njega se izaziva prevelikim tjelesnim opterećenjem u vrućem okruženju.
Zbog visoke vanjske temperature tijelo prima više toplinske energije nego što je može osloboditi. Temperatura tijela može u roku od deset do petnaest minuta narasti na 41 stupanj. Takvo akutno pregrijavanje dovodi do upalne reakcije u cijelom tijelu. Sustav za regulaciju temperature tijela može biti onesposobljen tako da se primjerice čovjek prestane znojiti. A to dovodi do toplinskog zastoja u tijelu.
Toplinski udar je opasan po život. Simptomi su smetnje svijesti, glavobolja, vrtoglavica i pospanost, ponekad mogu nastupiti i grčevi, povraćanje, proljev i nizak krvni tlak. Toplinski udar se razvija u razdoblju od jednog sata do šest sati i može za manje od 24 sata dovesti do smrti, ako se ne poduzmu nikakve protumjere.
Kod starijih, kronično bolesnih ljudi i djece toplinski udar nastupa najčešće zbog visokih temperatura i velikog nedostatka tekućine i elektrolita. Kod zdravih odraslih osoba toplinski udar najčešće nastaje zbog prevelikog opterećenja tijela, primjerice bavljenjem sportom ili radeći težak fizički posao na otvorenom.
Što činiti u slučaju toplinskog udara?
Kod prvih znakova toplinskog udara mora odmah biti pozvana hitna pomoć. Tijelo pogođenog bi trebalo što je moguće brže biti rashlađeno. Osoba bi trebala biti prebačena na hladno mjesto i po mogućnosti opskrbljena s dovoljno vode. Nepotrebnu odjeću bi trebalo skinuti s nje.
U slučaju nesvijesti, ali ako je disanje normalno, osoba bi trebala biti stavljena u stabilno stanje položena na bok, dok ne dođe hitna pomoć. Ravnomjerno disanje i stanje svijesti bi trebalo redovito kontrolirati. Ako osoba ne diše normalno, treba poduzeti mjere prve pomoći, oživljavanja.
Kako izbjeći sunčanicu i toplinski udar?
Kod ekstremno visokih temperatura sustav za reguliranje temperature našeg tijela brzo dođe do granica svojih mogućnosti. Kod starijih osoba stvar otežava činjenica da one često piju premalo tekućine. Posljedica je da tijelo ne može proizvesti dovoljno znoja, a to znači da se tijelo ne može dovoljno brzo hladiti. U mnogim slučajevima je preporučljivo i najsigurnije zvati liječnika odnosno hitnu pomoć.
Najbolji način da se izbjegne sunčanicu ili toplinski udar je vrlo jednostavan: ne izlagati se previše suncu, glavu zaštititi svijetlim šeširom i piti puno vode. Pravilo je da bi odrasla osoba tijekom vrućih dana trebala piti najmanje pola litre vode više nego što inače pije, piše DW.
