Gotovo svi ga imamo u kućnim ljekarnama. Tu malu bočicu vodikovog peroksida (hidrogena, hidrogen peroksida) izvučemo kad se posiječemo ili ogrebemo, s njom ispiremo uši, liječimo afte, blajhamo kosu.
Akvaristi ga koriste u strogo kontroliranim razrjeđenjima za uništavanje algi i bolesti u svojim umjetno stvorenim ekosustavima, profesionalni rasadničari ga koriste u mješavinama za dezinfekciju rasadnog i matičnog materijala, ali i alata i lonaca, farmeri njime liječe životinje.
Pa ipak, u amaterskom vrtlarstvu je vodikov peroksid na našim područjima skoro pa nepoznat. Posve neopravdano, reći će vrtlari koji ga svestrano koriste jer je riječ o ekološki prihvatljivom sredstvu koje se raspada na čistu vodu i kisik. Naravno, iskusniji će reći da ne treba očekivati čuda i uskrsnuća uništenih i zapuštenih vrtova. No, ako nismo skloni “kemiji”, pozitivne ishode ne treba unaprijed odbaciti.
Je li otrovan za bilje?
Ukratko: nije. Može li biti škodljiv? Sve može biti škodljivo u pretjeranim koncentracijama i dozama. Vodikov peroksid se sastoji od istih atoma od kojih je napravljena voda, osim dodatnog atoma kisika. Taj dodatni kisik (H2O2) daje vodikovom peroksidu njegova korisna svojstva.
Dakle, odgovor na pitanje “Šteti li vodikov peroksid biljkama?” je odlučno ne, pod uvjetom da je dovoljno razrijeđen kako bi se izbjegla šteta na biljnim tkivima zbog jakog oksidacijskog svojstva.
Vodikov peroksid možete kupiti u različitim koncentracijama. Najčešće je u ljekarnama i drogerijama dostupna tropostotna otopina, dok se u specijaliziranim trgovinama može nabaviti u koncentracijama do 30 posto (perhidrol).
Zašto se koristi vodikov peroksid u vrtu?
Primjene su brojne; od suzbijanja štetočina poput ušiju i grinja (i njihovih jajašaca) preko tretiranja truleži korijena (uz izbjegavanje suviška vlage u tlu) i dezinfekcije sjemena do folijarnog prskanja za uništavanje bakterijskih i gljivičnih infekcija, kao i preventivnog apliciranja na oštećenim stablima.
Iako ga neki koriste kao univerzalno gnojivo, bilo da se dodaje tijekom zalijevanja ili prska po lišću, vodikov peroksid nije gnojivo. Po svojem sastavu to jednostavno ne može biti.
No, može pomoći u poticanju rasta biljaka. Kako točno? Vodikov peroksid pomaže u poticanju zdravog rasta korijena zbog otpuštanja kisika. Može pomoći boljoj apsorpciji hranjiva, a i uništava potencijalno štetne bakterije i gljivice u tlu.
Kako ga koristiti?
Na 240 mililitara vode dodajte 5 mililitara tropostotnog vodikovog peroksida. Ova koncentracija je pogodna za prskanje biljke i za dezinfekciju sjemena. Za liječenje truleži korijena valja dodati 15 mililitara tropostotnog vodikovog peroksida u 240 mililitara vode. Imajte na umu da stajanje na svjetlosti dovodi do bržeg raspadanja vodikovog peroksida na vodu i kisik. Zbog toga se sama kemikalija drži u tamnim bocama ili na mjestima do kojih ne dopire svjetlost. (r)
