Iako bake i djedovi imaju zakonsko pravo na viđanje unučadi, ponekad to pravo ne mogu ostvariti. Pa su im unuci, iako žive u istom gradu, potpuni stranci. Takove situacije najčešće imaju korijen u zatrovanim obiteljskim odnosima u kojima se obje strane optužuju, pri čemu interes djeteta pada u drugi plan.
Posegnu li bake i djedovi za sudskim rješenjem o viđanju unuka, situacija često može postati i gora. S takvom poviješću poremećenih obiteljskih odnosa javila nam se čitateljica koja kaže da su, nakon svega, ona i njen suprug – slomljeni ljudi.
Kaže, sin se oženio i doveo je nevjestu u roditeljsku kuću. Mladi par je živio na jednom, a roditelji na drugom katu. Snaha je odmah, kaže naša čitateljica, zatražila distancu pa su joj omogućili potpunu privatnost.
“Rođenjem unuke nastali su problemi. Željeli smo se družiti s unukom u istoj mjeri kao i snahini roditelji. Od samog početka bila je velika razlika u ponašanju u odnosu na nas i njene roditelje. Iskazivala je veliko nepoštovanje prema nama, imala ružne ispade i vječito prigovarala. Mi smo se povlačili zbog sina koji joj je u početku to zamjerao, a onda se jednostavno prestao suprotstavljati”, govori ova baka.
Incidenti su postali tako žestoki da je u jednoj eskalaciji, kaže, snaha pokušala njih izbaciti iz njihove kuće. “Moj muž je izgubio strpljenje pa im je rekao da se isele. Zdravlje nam je već trpjelo, bili smo na kraju snaga”, dodaje.
Nakon toga viđanje unučeta nije im omogućeno. U međuvremenu se rodilo i drugo unuče koje nisu nikada vidjeli. “Pokušali smo ostvariti svoja prava za viđanje unučadi prvo razgovorom sa sinom, ali nije dozvolio. Pokušali smo u Obiteljskom centru, ali kako to nije dalo rezultata, otišli smo u Centar za socijalnu skrb koji ih je uvjeravao da imamo pravo kao djed i baka na viđanje unučadi. Nisu popustili, pa su nas uputili u sudski postupak.”
Ipak, zakoni su jedno, a stvarnost nešto posve drugo, kaže nam. Pozitivan ishod tužbe za viđanje unučadi nisu dočekali. “Popustili smo zbog dobrobiti djece. Vjerojatno smo pogriješili, no povratka nema. Mi smo danas slomljeni ljudi”, zaključuje naša čitateljica.
Što zakon kaže o ovakvim situacijama?
Poglavlje “Ostvarivanje osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama” Obiteljskog zakona kaže u 120. članku: “Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano: dijete, braća, sestre, polubraća, polusestre te bake i djedovi.”
Osim toga, “roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su djetetu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa sa srodnicima i drugim osobama koje imaju na to pravo te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.”
Pravo na osobne odnose može se ukinuti, kaže Zakon, samo u slučajevima kada su ti odnosi u suprotnosti s dobrobiti djeteta.
Što Obiteljski zakon definira kao osobne odnose?
121. članak kaže da se “osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati izravno u kraćim ili duljim razdobljima u obliku susreta i druženja ili boravkom djeteta kod osobe koja ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom”. Također, navodi Zakon, bake i djedovi imaju pravo djetetu slati darove, pisma, a mogu ga kontaktirati i sredstvima komunikacije.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
