U koje doba dana je najbolje zalijevati vrt i što ako meteorolozi najavljuju skoru kišu? Pitanja su to nedavno postavljena u jednoj vrtlarskoj grupi, a mi smo odgovore na njih potražili kod stručnjaka za vrtlarstvo.
Jutarnji period od 5:00 do 9:00 sati najbolje je vrijeme za zalijevanje vrta kada se koristi prskalica, vrtno crijevo ili bilo koji drugi uređaj koji će smočiti lišće biljaka. Na taj će se način lišće brže osušiti, a što pomaže u zaštiti od razvoja gljivičnih bolesti. Osim toga, jutarnje zalijevanje omogućuje vodi da duboko prodre u tlo uz malo gubitaka zbog isparavanja.
Zalijevanje u podne je manje učinkovito zbog brzog isparavanja. Zalijevanje navečer prskalicom ili vrtnim crijevom može dovesti do većih problema s bolestima jer će lišće biljaka, vjerojatno, ostati mokro tijekom cijele noći.
S druge strane i jutro i večer je dobro kada se koristi sustav za navodnjavanje kap po kap ili crijevo koje izravno navodnjava tlo. U tom slučaju, zalijevanje uvečer nije problem jer ovi sustavi ne moče lišće biljaka.
Ne čekajte kišu ili savršeno vrijeme za zalijevanje
Ako vaše biljke danas trebaju vodu, kiša koja je prognozirana za prekosutra neće im pomoći. Ako biljke venu ili pokazuju druge znakove stresa zbog suše, zalijte ih što je prije moguće kako ne bi odbacile cvjetove, plodove pa čak i listove te kako ne bi doživjele zastoj u rastu uslijed šoka.
U tom slučaju možete zalijevati i usred dana ili navečer, budući da se radi o interventnoj mjeri. Ukratko, iako je zalijevanje rano ujutro bolja praksa, ne čekajte s zalijevanjem kada biljke venu i trpe sušu, savjetuju agronomi.
Zašto je suša opasna?
Primarni fizički učinci suše na biljku su oštećenje i smrt korijena. Kada se korjenove dlačice i manji korijeni osuše, stisnu te postanu neupotrebljivi, nastaje nedostatak vode u biljci, budući da su oni zaduženi za pribavljanje vode i hranjiva.
Osim izravnog oštećenja korijena, suša sekundarno slabi biljke, čini ih ranjivima na bolesti i štetnike. Mnoge biljke izložene suši pokazuju i povećanu osjetljivost na zagađenje zraka, pesticide i sol. Upravo je sol sve veći problem na tlima koja se nalaze uz prometnice, a koje se zimi redovito posipavaju zbog sprječavanja poledice.
Suša također ima važne fiziološke učinke na biljke. Suša pokreće mnoge promjene u metabolizmu koje značajno mijenjaju fiziologiju biljke. Te promjene uključuju razine i vrste hormona koje biljka proizvodi te promjene u temeljnim procesima poput fotosinteze. Suša također utječe na čimbenike koji određuju broj listova koje će višegodišnja biljka potjerati iduće sezone, proizvodnju cvjetova te otvaranje i zatvaranje stoma kroz koje biljka diše.
