Brojna su istraživanja pokazala povezanost između pohađanja vjerskih obreda i dugog života. Jedno od najopsežnijih, objavljeno je 2016. godine u znanstvenoj publikaciji JAMA Internal Medicine.
Tim je istraživanjem potvrđeno da su žene koje su više od jednom tjedno išle na bilo koju vrstu vjerske službe, imale 33 posto manje izgleda za umiranje od svojih vršnjakinja koje nisu išle na bogoslužja. Naime, istraživanje je ispitanice pratilo punih 16 godina, prenosi Time.
Drugo istraživanje, objavljeno 2017. godine u časopisu PLOS One, otkrilo je da je redovito posjećivanje bogoslužja povezano sa smanjenjem tjelesnih reakcija na stres pa čak i sa manjom smrtnošću. Vjernici su tako imali 55 posto manju vjerojatnost da će umrijeti tijekom razdoblja od 18 godina. Dakako, u usporedbi s ljudima koji nisu često posjećivali crkvu, hram ili džamiju.
Međutim, ne morate postati opatica da biste imali ove zdravstvene dobrobiti. Jednostavan čin okupljanja sa zajednicom istomišljenika mogao bi biti dovoljan, smatraju autori ovih istraživanja. Tyler VanderWeele, jedan od autora JAMA studije i profesor epidemiologije na Harvardu, nabrojao je što je to u odlasku na bogoslužje toliko blagotvorno.
To su postojanje mreže socijalne podrške, optimističan stav, bolja samokontrola i osjećaj svrhe u životu. Upravo to bi mogli bi biti ti čimbenici koji su odgovorni za dug život vjernika. Doista, vrijednosti izvučene iz religiozne tradicije, poput poštovanja, empatije, milosrđa, zahvalnosti, poniznosti i meditacije, pravi su eliksir dugovječnosti, analiziraju znanstvenici.
“To su ti čimbenici za dugovječnost, a ne dogma koja se propovijeda s oltara”, napominje Howard Friedman, profesor psihologije na Kalifornijskom sveučilištu Riverside i koautor knjige The Longevity Project. Poticanje ovih kvaliteta može čak utjecati i na pojavnost kroničnih bolesti, kaže Marino Bruce, koautor studije objavljene u publikaciji PLOS One i i znanstvenik sa Sveučilišta Vanderbilt.
“Osjećaj da niste sami na svijetu, da ste dio sile veće od vas samih, može vam dati samopouzdanje da se nosite sa životnim problemima”, tvrdi Bruce. “Biološki, ako to smanjuje stres, onda to znači da je manja vjerojatnost da ćete imati visoki krvni tlak ili dijabetes ili druga stanja koje mogu povećati smrtnost.”
PLOS One je recenzirani časopis s otvorenim pristupom koji objavljuje Public Library of Science od 2006. godine. Časopis obuhvaća primarne istraživačke radove iz bilo koje discipline unutar znanosti i medicine. JAMA Internal Medicine je mjesečni recenzirani medicinski časopis koji objavljuje Američko medicinsko udruženje. Izlazi od 1908. godine, do 2013. godine pod nazivom Archives of Internal Medicine.
