Poput lotosa, ali na glatkim granama, i ovog su se proljeća rascvale raskošne magnolije. Ovi živući fosili su, botanički gledano, najprimitivniji i najstariji predstavnici pravih cvjetnjača na Zemlji.
Malo je drvenastih vrsta koje se mogu nositi s magnolijama pa ne čudi da su posljednjih desetljeća posve obuzele hrvatske vrtove. Tajna njihove dominacije je u kombinaciji elegancije i laganog uzgoja, bilo da ste poklonik drvolikih ili grmolikih vrsta ovoga roda.
Otporne su, ali vole zaštićena mjesta i vlažno, dobro drenirano tlo. Neke trebaju blago kisele ili neutralne uvjete. Većina ih je listopadnih pa gube svoje lišće tijekom zime. One zimzelene su posebna atrakcija, budući da imaju i prelijepo tamno sjajno lišće. No nije svaka magnolija za svakoga.
Kako odabrati pravu magnoliju?
Paleta magnolija koje se mogu naći u prodaji nije beskonačna, ali nije ni oskudna. Prije no što si nabavite jednu, valjalo bi razmisliti o nekoliko čimbenika o kojima će ovisiti izbor. To su: boja i vrijeme cvatnje, konačna veličina biljke i specifične potrebe za tlom.
Boje, oblici…
Većina magnolija ima ili bijele ili ružičaste cvjetove; od bogate grimizne preko nježno ružičaste do najbljeđe rumene i snježno bijele. Postoji i nekoliko kestenjastih, tamnoljubičastih, žutih ili krem kultivara. Veličina i oblik cvijeta također mogu varirati od zvijezdastih preko kuglastih formi do pehara.
Magnolije mogu dugo cvjetati i često, nekoliko mjeseci nakon prve, imaju i drugu cvatnju. Druga cvatnja je nešto slabija od prve. Pri tome treba znati da su doživljaji biljke u ove dvije cvatnje posve različiti budući da je prva cvatnja na golim granama, dok će u drugoj cvatnji cvjetovi izvirivati iz bogatog zelenila lišća.
ilustracija: S. Bura/mj
Različite vrste cvjetaju u različito vrijeme, od ranog proljeća do kasnog ljeta. Ako živite u području gdje su uobičajeni kasni mrazovi, najbolje bi bilo izbjegavati vrste koje rano cvjetaju, jer pupoljci i cvjetovi lako posmeđe od mraza.
Koliko će narasti?
Obratite pozornost na deklaraciju koja dolazi sa sadnicom magnolije, budući da rastu u širokom rasponu: od grmova visine metar ili dva metra do stvarno impozantnih stabala. Zato je važno odabrati biljku koja odgovara veličini prostora koji imate na raspolaganju
Za mali prostor razmislite o zvjezdastoj magnoliji (M. stellata ili njezinim kultivarima) s bijelim ili blijedoružičastim cvjetovima s mnogo latica. Kompaktne magnolije dobro će rasti čak i u velikim posudama.
Za stablo srednje veličine, možda kao soliterno drvo na travnjaku, uzmite u obzir vrste kao što su M. × soulangeana, M. denudata i M. × loebneri. Za uzgoj uz veliki zid razmislite o zimzelenoj magnoliji, kao što je M. grandiflora.
A što je s tlom?
Mnoge magnolije preferiraju blago kiselo ili neutralno tlo, iako će se neke (kao što su M. × loebneri, M. sieboldii i M. stellata) snaći u alkalnim ili vapnenastim tlima. Ako je tlo u vašem vrtu ekstremno vapnenasto, razmislite o uzgoju u posudi.
