Hrvatskoj je trenutno radno aktivno ukupno oko 30 tisuća mlađih umirovljenika. Pritom se broj onih koji usto i rade do pola radnog vremena iz godine u godinu povećava, jer su i zakonski propisi išli ka tome da se potiče taj oblik duljeg zadržavanja u svijetu rada.
Uz isplatu mirovina u punom iznosu, rad do pola radnog vremena povećava tekući dohodak umirovljenika, a s obzirom na prateće uplate doprinosa stječe se i pravo na naknadni obračun mirovine, tj. nešto više mirovine, piše Poslovni.hr.
Tako je, primjerice, onih koji i primaju mirovinu i rade prošle godine u prosjeku bilo oko 26.600, što je 20-ak posto više nego godinu prije, ali i dva i pol puta više nego 2019. Unutar godine njihov broj oscilira, pa ih je tako u kolovozu prošle godine bilo angažirano rekordnih 28.300. No, općenito se smatra da bi se broj radno aktivnih starijih osoba (mlađe) umirovljeničke dobi u budućnosti mogao višestruko povećati.
U svakom slučaju, u uvjetima manjka radne snage koji je umnogome posljedica iseljavanja mladih kvalificiranih kadrova, u skupini mlađih i zdravih umirovljenika prepoznaju se i unutarnje rezerve radne snage koje bi mogle ublažiti i pritisak na uvoz radnika.
U tom smislu iz redova poslodavaca može se čuti kako su starosni umirovljenici u Hrvatskoj u prosjeku relativno mladi; prosječna dob im je 72 godine, a prosječan radni staž umirovljenika koji su stekli prava prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je oko 34 godine (ukupni prosjek je oko 31 godinu).
