Nije lako živjeti s probavnim smetnjama, alergijama na hranu ili crijevnim tegobama. Teško je buditi se svako jutro pitajući se hoće li ono što smo pojeli jučer utjecati na današnji dan; nikada ne znati kada i kako će naše tijelo reagirati na hranu, čak i na onu u kojoj svakodnevno uživamo.
To je zbunjujuće, uznemirujuće, a ponekad i depresivno. Takva stanja često mogu dovesti do izolacije ili nevoljkosti za pravljenje planova oko, recimo, druženja uz obrok u restoranima ili na prijateljskim okupljanjima.
Prema američkom Centru za kontrolu bolesti, 6,2 posto žena ima alergije na hranu i procjenjuje se da više od 20 posto svjetske populacije ima neku vrstu osjetljivosti na hranu, prenosi portal Sixty and me. Dvije trećine pacijenata kojima je dijagnosticiran sindrom iritabilnog crijeva su žene, a broj onih koji boluju bez dijagnoze gotovo je nemoguće točno procijeniti, no kreće se oko 20 posto američke populacije. Prema Nacionalnom institutu za zdravlje, manje od 20 posto onih koji imaju kronične simptome traži liječničku pomoć.
Kakvo je stanje u Europi?
Procjene za Europu kažu da sindrom iritabilnog crijeva utječe na otprilike 10 – 15 posto europske populacije, iako se stopa prevalencije može razlikovati ovisno o klasifikaciji koja se koristi i zemlji koja je istražena. To može biti zbog razlika u obrascima medicinske skrbi i dijagnosticiranju. Do 70 posto osoba sa sindromom iritabilnog crijeva možda nije formalno dijagnosticirano.
Stoga, mnogi pacijenti pate liječeći se od simptoma, obično neuspješno, a da uopće ne znaju uzrok. Onima sretnijima je, nakon mnogo muka, dijagnosticirano stanje za koje nema lijeka, a rješenje se nudi u kompliciranim i zbunjujućim dijetama. I tu se postavlja pitanje: kako živjeti s kroničnim probavnim problemima, a opet uživati u ispunjenom, sretnom životu?
Ne čuvajte tajnu
Da, može biti čudno dijeliti detalje o svom stanju, čak i neugodno. Ali barem recite svojim najbližim prijateljima i obitelji kako bi vas mogli podržati. Pokušajte uobličiti informacije u pozitivan razgovor o tome koja je hrana zdravija za vas i kako možete uživati u obrocima. Uvijek pokušajte odgovoriti na pitanja što iskrenije možete. Ljudi vam, zapravo, žele pomoći.
Budite iskreni s konobarima
Ako vas konobar u restoranu nije pitao imate li kakvih ograničenja u prehrani, kažite mu sami i zatražite pomoć. Većina ugostiteljskih djelatnika svjesna je različitih prehrambenih zahtjeva i voljna je izaći u susret svojim gostima.
Kažite ljudima koji vas zovu u goste o čemu je riječ
Kada prihvaćate poziv u nečiji dom, budite iskreni o svojim prehrambenim ograničenjima. Objasnite im da ne možete jesti određenu hranu i dajte im do znanja da vam je sasvim ugodno uživati u dijelu jelovnika koji će pripremiti.
Možete se družiti i bez hrane
Pozovite druge da vam se pridruže u nekim drugim aktivnostima i zajedničkim interesima. Dogovorite ekipu za vježbanje, uživajte u hobijima, idite zajedno u kupovinu ili provedite dan na otvorenom, u šetnji, vožnji biciklom ili razgledavanju. Postoji bezbroj drugih načina druženja.
Budite zagovornik – pomozite ljudima da razumiju
Brojne su dezinformacije i zbrke oko gastrointestinalnih bolesti i stanja povezanih s netolerancijom pojedinih namirnica. Iskoristite svaku priliku da educirate druge i potaknete ih na razumijevanje. Ne morate ići u detalje, ali iskreno objašnjavanje vašeg stanja pomaže u raspršivanju zablude da su osjetljivost na hranu, alergije i probavne tegobe samo hir.
