Naime, Vlada će, u sklopu mirovinske reforme, ukinuti penalizaciju prijevremenog umirovljenja i to nakon što umirovljenik navrši 70 godina života. Bit će to propisano novim Zakonom o mirovinskom osiguranju, a koji je jučer poslan u javno savjetovanje.
Zašto ne sa 65. godina života? Zašto ne odmah? Zašto ne u potpunosti ukinuti penalizaciju za sve? Pitanja su to koja postavljaju naši čitatelji nezadovoljni činjenicom da im je mirovina manja zato što nisu odradili puni radni vijek.
Penalizacija postoji kao mehanizam pravednosti među umirovljenicima, ali i instrument održanja mirovinskog sustava u uvjetima negativnih demografskih trendova. U nastavku ćemo objasniti zašto penalizacija nije kazna i zašto neke države, poput Njemačke, imaju puno jaču penalizaciju u usporedbi s Hrvatskom.
Financijska održivost mirovinskog sustava
Ako se netko umirovi prije propisanih godina za redovno starosno umirovljenje (npr. sa 60 umjesto 65 godina), taj će umirovljenik primati mirovinu više godina nego njegov kolega koji se umirovio sa 65 godina života. Prevedeno, to znači da će primati mirovinu pet godina dulje, uz kraći radni vijek i manje uplata doprinosa.
Ekonomski analitičar Danijel Nestić je izračunao da će takav umirovljenik kroz mirovine primiti ukupno 10.000 eura više nego njegov kolega s istom karijerom, ali koji je radio do 65. godine života. Dapače, taj će se iznos udvostručiti kada vlada ukine penalizaciju nakon 70. godine života pa će taj imaginarni prijevremeni umirovljenik biti nagrađen s 20.000 eura u usporedbi s kolegom koji je ostao raditi.
A kada tomu dodamo činjenicu da brojne tvrtke bogatim otpremninama potiču prijevremena umirovljenja, jasno je da penalizacija ima i funkciju postizanja pravednijeg raspoređivanja novca među umirovljenicima, aktuarske pravednosti ili aktuarske neutralnosti. Više o tomu pročitajte na ovoj poveznici.
Poticanje duljeg ostanka u svijetu rada
Država penalizacijom želi motivirati ljude da rade dulje jer to znači više uplaćenih doprinosa i manje godina u kojima mirovina mora biti isplaćena. Dulji rad također povećava iznos mirovine jer je ona vezana uz duljinu staža i visinu plaće.
Demografski pritisak
U zemljama poput Hrvatske, gdje se broj radno sposobnih smanjuje, a broj umirovljenika raste, penalizacija ranijeg umirovljenja pomaže odgoditi pritisak na proračun i donekle stabilizira sustav. Upravo zbog demografskih trendova, posebice zbog manjeg broja rođene djece, mnogi analitičari diljem svijeta tvrde da klasični mirovinski model više nije održiv te da vlade brojnih država raznim mjerama samo odgađaju njihov krah.
Bismarckov model koji se i danas koristi u početku je imao oblik piramide; na vrhu su bili umirovljenici, a na dnu mladi radnici. U međuvremenu se piramida okrenula naglavce.
