Hrvatska ima više od 1,2 milijuna umirovljenika, a među njima značajan je broj onih koji su u mirovinu otišli prije propisane dobi. Prijevremeno umirovljenje često je i među novim umirovljenicima koji kažu da žele uživati u preostalim zdravim godinama života, usprkos mizernim mirovinama.
No, ispunjava li mirovina očekivanja i jesu li umirovljenici zaista sretni? Jedno američko istraživanje (Schroders) kaže da je samo četiri posto umirovljenika istinski sretno, a jednak je broj onih koji tvrde da su upali u najveću noćnu moru. Ostali su negdje između. Da biste izbjegli zlu umirovljeničku sudbinu, donosimo pet najčešćih pogrešaka koje ljudi rade prilikom odlaska u mirovinu uz savjete kako ih izbjeći.
1. Prerani prekid rada bez prijelaznog razdoblja
Mnogi zamišljaju mirovinu kao jasan rez. Danas se probudite i odete na posao, a sutra već ležite u njihaljci i gledate travu kako raste. Takav nagli prijelaz može biti i financijski rizičan i emocionalno destabilizirajući. Umjesto toga, preporučuje se takozvano umirovljenje u etapama.
Primjerice, uz smanjenje satnice ili uz freelance posao. Dakako, ovo je opcija za one koji su izgradili karijere te mogu raditi posao koji ih ispunjava i daje im osjećaj svrhe pri čemu se lagano privikavaju na mirovinski režim.
2. Preseljenje daleko od djece i unučadi
Često pišemo o penzionerima koji su odlučili dignuti sidro i otići na drugi kraj svijeta. Riječ je o posebnim ljudima avanturističkog duha. Većina nas želi biti u sigurnom okruženju, nadomak obitelji i prijateljske mreže koju smo gradili cijeli život.
Umirovljenici koji žive u blizini svoje odrasle djece dvostruko su sretniji, pokazuju neka istraživanja. Zemljopisna udaljenost može dovesti do osjećaja usamljenosti i propuštenih obiteljskih trenutaka. Zato u planove za mirovinu valja uzeti u obzir gdje žive djeca i unuci, a ako se ipak odlučite na preseljenje, birajte mjesta s lako dostupnim aktivnostima i jakom umirovljeničkom zajednicom. Planirajte redovne posjete obitelji i održavajte aktivnu komunikaciju.
3. Oslanjanje na jedan izvor prihoda
Mnogi se umirovljenici oslanjaju isključivo na državnu mirovinu i nešto štednje koju su nataložili tijekom radnog vijeka. Međutim, raznolikost izvora prihoda povećava financijsku sigurnost i osjećaj slobode.
Zato bi prije mirovine trebalo osigurati više izvora prihoda. Mogu to biti najam nekretnine, dividende, dionice, povremeni rad ili privatne mirovinske štednje. Umirovljenici koji imaju velike nekretninske štednje; primjerice ogromnu višekatnicu u kojoj žive, mogu razmisliti i o stavljanju dijela takve nekretnine u najam.
4. Zanemarivanje troškova zdravstvene zaštite
Čak i u državama s razvijenim i dostupnim javnim zdravstvom valja planirati izvanredne troškove. Plaćanje dijagnostike u privatnim zdravstvenim ustanovama ni u Hrvatskoj više nije iznimka, već je prihvaćeno pravilo.
S obzirom na svoje zdravstveno stanje, informirajte se o dopunskim policama osiguranja i odaberite najbolju za vas. Računajte da osnovno osiguranje možda neće pokrivati sve troškove i da je dopunsko osiguranje često neophodno.
5. Pretjerana financijska pomoć odrasloj djeci
Pružanje pomoći djeci prirodno je, no kada to ugrožava osobnu financijsku sigurnost, dugoročno čini više štete nego koristi. Istraživanja pokazuju da su umirovljenici koji redovito financijski pomažu svojoj odrasloj djeci – uglavnom nesretni.
Postavite jasne financijske granice. Potičite neovisnost i odgovornost kod djece. Kada darujete i pomažete, neka to bude u mjeri koja vas neće financijski destabilizirati i gurnuti u neizvjesnost. Financijski stres jedan je od najvećih stresova u starijoj dobi i izravno smanjuje kvalitetu života.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
