Tko ode u prijevremenu mirovinu, dobije puno više nego da je radio do 65

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nedavno je najavilo promjene koje planira ugraditi u novi Zakon o mirovinskom osiguranju, a koji bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja 2025. Uz očekivane promjene, poput nove formule usklađivanje mirovine, malo tko je očekivao ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje nakon 70. rođendana umirovljenika.

U opsežnoj analizi, dr. sc. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb upozorava da ova mjera ima značajne financijske i sistemske posljedice koje bi mogle dugoročno narušiti ravnotežu mirovinskog sustava i stimulirati radnike na prijevremeno umirovljenje.

Penalizacija nije kažnjavanje

Nestić ističe kako je izraz “penalizacija” zapravo netočan i neprimjeren jer sugerira nepravednu kaznu. U stvarnosti, riječ je o umanjenju iznosa mirovine zbog duljeg očekivanog razdoblja isplate u slučaju ranijeg umirovljenja. Što to točno znači? Osobe koje se odluče za mirovinu s 60 godina, umjesto sa 65, statistički će mirovinu koristiti dulje pa bi i mjesečni iznos trebao biti niži – čime se osigurava aktuarska neutralnost.

Tko to plaća?

Prema aktualnom modelu, umanjenje iznosi 0,2 posto za svaki mjesec prije zakonske dobi za mirovinu, odnosno 12 posto za pet godina ranijeg umirovljenja. No, prema izračunima koje u analizi navodi Nestić, ta stopa je preniska ako se želi očuvati financijska ravnoteža sustava.

Naime, umirovljenik koji je radio do 65. godine će do kraja života dobiti 149.040 eura mirovina. Onaj koji se umirovio sa 60, dobiti će 159,500 tisuća. Dakle, očekivana ukupna isplata prijevremenom umirovljeniku nadmašuje onu redovnog umirovljenika za oko 10.500 eura – što otvara pitanje tko pokriva tu razliku.

Za ovu su projekciju uzeti izračuni mirovine za umirovljenika koji se umirovio sa 65 godina uz 690 eura mirovine i njegovog pandana s istom karijerom i plaćom koji se umirovio sa 60 godina, uz pripadajući faktor 0,88, a što iznosi 607 eura.

Vlada će dodatno nagraditi prijevremene

Prema najavljenoj promjeni, osoba koja je otišla u prijevremenu mirovinu s 60 godina više neće imati umanjenu mirovinu nakon što navrši 70 godina. Nestić je izračunao da će ova promjena povećati ukupnu isplatu za takve korisnike na čak 172.000 eura – što je 23.000 eura više nego za osobu koja je otišla u redovnu starosnu mirovinu. Time se subvencija iz državnog proračuna više nego udvostručuje; s 10,5 tisuća eura na 23 tisuće eura.

Nepotrebno i neprihvatljivo

Analiza jasno pokazuje da će ovu razliku morati pokriti ili ostali umirovljenici ili porezni obveznici. “Smatram nepotrebnim i neprihvatljivim da dodatne troškove za isplatu prijevremenih mirovina koje će izazvati primjena ove mjere snose svi građani i umirovljenici koji su kasnije otišli u mirovinu“, upozorava Nestić i predlaže odustajanje od ovog prijedloga.

Penalizaciju treba povećati

Nestićev prijedlog je jasan: kako bi se spriječilo subvencioniranje prijevremenog umirovljenja, potrebno je povećati stopu umanjenja s 0,2 posto na 0,3 posto mjesečno, što je u skladu s načelom aktuarske neutralnosti. Time bi ukupna isplata bila jednaka, neovisno o dobi umirovljenja, a sustav bi ostao održiv bez dodatnog opterećenja proračuna.

U analizi se navodi da su mnoge članice EU već ranije uvele slične modele, s još strožim pravilima poput Njemačke, gdje je prijevremena mirovina moguća najranije sa 63 godine, a umanjenja iznose i do 0,5 posto mjesečno (Slovačka, Češka, Portugal).

Negativni utjecaj na drugi mirovinski stup

Zanimljivo je i da ova promjena može dodatno oslabiti drugi mirovinski stup. Nestićeva analiza pokazuje da prijedlog favorizira isplatu mirovine samo iz prvog stupa jer budući umirovljenici, potaknuti ukidanjem umanjenja, mogu zaključiti da im se više isplati ostati unutar prvog stupa nego birati kombiniranu mirovinu iz oba stupa. Time se, upozorava ovaj ekonomist, potkopava smisao višestupnog sustava i šalje suprotan signal od deklariranih ciljeva politike

Reforma u krivom smjeru

Dr. Nestić zaključuje da predložena mjera povećava troškove, smanjuje poticaje za dulji ostanak na tržištu rada i vodi prema nepravednoj preraspodjeli sredstava. Jednom uvedeno pravo, poput ukidanja penalizacije, teško je ukinuti, upozorava. Cijelu analizu pročitajte na ovoj poveznici.