Prati nas

Zdravlje

Burnout

Njegujete stariju osobu i na rubu ste sloma? Ima pomoći

Važno je prepoznati vlastite granice kako biste kao neformalni njegovatelj izbjegli izgaranje. Briga o sebi, traženje podrške i uzimanje vremena za odmor ključni su za očuvanje snage i sposobnosti da nastavite pružati pomoć voljenoj osobi.

Objavljeno

|

Autor

Izgaranje njegovatelja je stanje iscrpljenosti zbog dugotrajne skrbi o drugoj osobi, bez dovoljno pomoći. Javlja se umor, stres, tjeskoba i krivnja. Prepoznajte znakove i potražite podršku kako biste zaštitili vlastito zdravlje i bolje brinuli o drugima.
foto: Dominik Lange/Unsplash

Izgaranje (neformalnog) njegovatelja ili burnout je stanje potpune fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti uslijed brige o osobi o kojoj svakodnevno skrbi. Pritom često dolazi do promjene stava, pri čemu njegovatelj, koji je nekada bio brižan i pozitivan, pada u stanje ravnodušnosti i negativnih osjećaja.

“Do izgaranja najčešće dolazi kad njegovatelj nema potrebnu pomoć sa strane ili kad na sebe preuzima više nego što realno može podnijeti, bilo fizički, emocionalno ili financijski. Osobe koje dožive izgaranje često osjećaju duboki umor, kronični stres, tjeskobu pa i depresiju. Mnogi na sve to osjećaju još i krivnju kad izdvoje vrijeme za sebe i nisu isključivo posvećeni voljenoj osobi o kojoj brinu”, objašnjava problematiku američka liječnica Neha Pathak za WebMD.

Kako prepoznati simptome izgaranja

Simptomi izgaranja, napominje liječnica, vrlo su slični simptomima stresa i depresije. “Osoba se može početi povlačiti iz društva, izgubiti interes za aktivnosti koje su joj ranije pričinjavale zadovoljstvo, osjećati se potišteno i bezvoljno. Mogu se javiti promjene u apetitu, problemi sa spavanjem, česte prehlade ili druge tegobe povezane s padom imuniteta.”

oglas

“Osjećaj emocionalne i fizičke iscrpljenosti često je stalan, a kod nekih se javljaju i misli o bijegu pa čak i štetne misli usmjerene prema sebi ili drugima. Ako se takve misli pojave, važno je odmah potražiti stručnu pomoć”, napominje.

Izgaranje je na vlastitoj koži osjetila i naša čitateljica Nadja koja otkiva kako je njezina majka spavala nekoliko sati po danu, a noću oka nije sklopila već bi hodala i razgovarala s davno preminulim roditeljima i braćom. “Sve sam to neko vrijeme izdržavala, ali imala sam i ja već 71 godinu i bolesnu štitnjaču. Nakon nekoliko mjeseci nespavanja zdravlje mi se toliko pogoršalo da sam se počela rušiti. Morali smo je dati u dom.” Cijelu ispovijest možete čitati na ovoj poveznici.

Zašto dolazi do izgaranja?

Izgaranje se često događa jer njegovatelji stavljaju potrebe drugih ispred vlastitih. O tome liječnica Neha Pathak kaže: “Neki osjećaju da moraju biti sve – njegovatelj, suprug ili supruga, dijete, roditelj i prijatelj. I to istovremeno. To dovodi do unutarnjeg sukoba i iscrpljenosti. Ponekad imaju nerealna očekivanja, nadajući se da će njihov trud poboljšati stanje voljene osobe, iako to nije uvijek moguće, osobito kod kroničnih ili progresivnih bolesti.”

Dodaje kako osjećaj gubitka kontrole, bilo zbog nedostatka novca, pomoći ili informacija, dodatno pojačava stres. Mnogi njegovatelji osjećaju da sve moraju sami i da ne smiju tražiti pomoć, što samo pogoršava situaciju.

Kako spriječiti izgaranje

Iako je njegovateljstvo izazovno, postoje načini da se izgaranje spriječi. Važno je prepoznati vlastite granice i ne zanemariti vlastite potrebe te osvijestiti kako traženje pomoći nije znak slabosti nego odgovornosti prema sebi i osobi o kojoj brinete.

“Potrebno je uvesti i male promjene koje mogu donijeti veliko olakšanje, kao što su uzeti vrijeme za odmor, razgovarati s prijateljima, uključiti se u grupe podrške ili potražiti savjet stručnjaka. Briga o sebi nije sebičnost – to je nužan preduvjet da biste dugoročno mogli brinuti i o drugima”, kaže dr. Pathak.

Prihvatite pomoć

Ako osjećate da izgarate, reagirajte i potražite pomoć. Za početak, razgovarajte o tome s prijateljima. Svakako pronađite i nekoga tko bi vas barem povremeno mogao zamijeniti, bilo da je riječ o osobi s iskustvom, njegovateljici ili medicinskoj sestri (koja je najbolji izbor ako je vaša voljena osoba akutno bolesna).

Također, možete razmisliti o dnevnim centrima za odrasle koji nude programe za socijalizaciju starijih osoba, sudjelovanje u aktivnostima i pružanje potrebne medicinske skrbi. Ako ne želite osobu trajno premjestiti u dom za starije i nemoćne, postoji mogućnost smjestiti je privremeno u neki od privatnih, primjerice, samo na mjesec dana. Ako se vaše stanje ne popravi, posjetite psihologa.

Zanima nas vaša priča

Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!

oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP