Ne, ptice vam ne kvare vrt i fasadu – vi kvarite prirodu

Gotovo religiozno pratimo vrtlarske grupe na društvenim mrežama. I gotovo uvijek budemo iznova šokirani kada vidimo objave u kojima se traže savjeti o tomu kako se riješiti ptica koje se gnijezde na kućama ili dolaze u vrtove. Takve objave pokazuju pravi prezir prema prirodi u kojoj su, realno gledano, ptice dragulji, a čovjek tek smetalo koje nemilosrdno i nerazumno koristi svoju moć.

“Molim savjet. Kako se riješiti vrtnih ptica? Već sam dva puta sijala sjeme, sve pojedoše“, piše jedna članica popularne vrtlarske grupe razumljivo frustrirana činjenicom da joj je trud propao. Nije joj palo na pamet sjeme do nicanja zaštititi nekim od dostupnih i jeftinih metoda: mrežama, agrotekstilom, granjem, možda provizornim tunelima od starih najlona i folija.

Druga se pak nadovezuje posve nesvjesna svojih uznemirujućih riječi: “Imam supruga kojem smeta jutarnji žamor ptica, a bome i meni. Probudimo se ujutro u četiri od tih zvukova i zatvaramo prozore. Jedna se nastavi na rub kuće i tako neugodno pjeva do osam. Rekao mi je susjed da misli da se zove crvenrepka. On ih se rješava ljepilom za miševe”, napisala je ova sudionica u raspravi posve nesvjesna okrutnosti i protuzakonitosti takve prakse.

Posebno su opasni izjave koje ptice prikazuju kao nametnike ili štetočine koje remete ljudski komfor. “Sve ih je puno, namnožile su se i počinju u četiri ujutro. Čuju se i kroz zatvoren prozor, a kažu da ‘izumiru’. Naravno da neće razumjeti oni koji žive u stanu”, navodi jedan komentator iznerviran jutarnjim ptičjim pjevom.

Četvrta optužuje lastavice da joj kvare fasadu: “Imam obješene balone da plaše lastavice jer su nam uništile fasadu, prave gnijezda i onda kada lete u gnijezdo pokakale su sve zidove.” Prilaže tomu fotografiju na kojoj se doista vidi nekoliko sitnih lastavičjih izmeta na fasadi kuće.

Zakon je jasan: ptice su zaštićene

Zaista, neki od nas se sjećaju djetinjstva u kojem je lastavičje gnijezdo pod olukom značilo radost i sreću, a fasada je bila samo fasada. Stariji su nam govorili da je grijeh uznemiravati te ptičice. Lastavica koja odgaja mlade dnevno uništi oko 1.000 komaraca i muha, kažu brojni izvori, ako to išta osobama koje ih ne podnose znači.

Ovakvi komentari ne bi smjeli proći bez reakcije. U Hrvatskoj je zakonom zabranjeno namjerno ubijanje, hvatanje ili uznemiravanje ptica, kao i uništavanje njihovih gnijezda. Korištenje ljepila ili otrovnih mamaca u tu svrhu može rezultirati kaznenom prijavom.

Ptice nisu uljezi – one su čuvari

Vrijeme je da se podsjetimo da ptice nisu uljezi, već naši prirodni saveznici u vrtu. Zapravo, ptice su nezamjenjivi suborci u borbi protiv štetnika. Promatranje ptica u vlastitom dvorištu pruža ne samo užitak, već i snažan osjećaj povezanosti s prirodom. Znaju to narodi koji vrtlarstvo imaju ugrađen u kulturni kôd, poput Engleza, koji su od gledanja ptica i prilagodbe vrta pticama napravili pravu umjetnost.

I zato, ako poznajete ljude koji misle da bi im život bio ljepši bez ptica, podučite ih značaju ptica i za vrt i za prirodu općenito. Kažite im da priroda ne može i ne smije biti podređena našoj komociji. Pa što onda ako će dio svoga uroda podijeliti s tim bićima?

Umjesto da po grupama na društvenim mrežama traže načine “kako se riješiti” ptica, vrijeme je da ljudi nauče gdje im je mjesto u prirodi i da ptice treba poštovati i razumjeti. Jer ako nestanu, ne samo da ćemo izgubiti zvuk sretnog jutra, već će nestati i ta divna spona sa svijetom koji nas okružuje.