Kako razmnožiti magnoliju sjemenom: Vodič za strpljive vrtlare

Magnolije, posebice u u Hrvatskoj rasprostranjena Magnolia × soulangeana, ovih dana cvatom oduševljavaju mnoge vrtlare koji strepe od kasnog mraza koji bi mogao prekinuti tu vrtnu senzaciju. Ne čudi stoga da nam se javio čitatelj iz Karlovca koji pita je li moguće magnoliju razmnožiti sjemenom.

Naravno, moguće je. Magnolije se već stotinjak milijuna godina razmnožavaju upravo tako, a tek posljednjih stotinjak godina vrtlari ih razmnožavaju vegetativno; reznicama ili cijepljenjem. No uzgoj magnolije iz sjemena se također isplati; on nas uči strpljenju, a možda krije i iznenađenje.

Jer, ovisno o vrsti, magnolija uzgojena iz sjemena, procvjetat će za šest do deset godina, a nekim vrstama će trebati i duplo duže. K tomu, možda će sijanci biti malo drugačiji od roditeljske biljke zahvaljujući rekombinaciji gena i potencijalnom oprašivanju s drugog stabla. Uostalom, tako su nastali i neki od najljepših hibrida i varijeteta. Prema iskustvima nekih rasadničara, među vrstama koje najbrže dolaze u cvat je popularna M. stellata. U nastavku donosimo kratak, ali detaljan vodič kroz sjetvu magnolija.

Prikupite sjeme

Magnolije razvijaju neobične, češeru nalik plodove koji u ranu jesen pucaju i otkrivaju živopisne crvene sjemenke. Idealno vrijeme za berbu je upravo tada; čim se plodovi otvore. Ne čekajte da ih životinje pokupe i vodite računa o tomu da u neadekvatnim uvjetima sjeme brzo gubi klijavost.

Čišćenje sjemenki

Svaka sjemenka obavijena je crvenim usplođem ispod kojeg se nalazi masni sloj. I usplođe i taj masni sloj valja ukloniti. Potopite sjemenke u vodu sobne temperature na 24 sata. Nakon toga, trljanjem među prstima ili krpicom očistite do gole sjemenke. Neki vrtlari toj vodi dodaju i malo detergenta za posuđe, a sjeme ostave u njoj dva do tri dana.

Stratifikacija

Neke biljke, uglavnom je riječ o drveću, trebaju zimu da bi im se sjeme aktiviralo i proklijalo. Magnolija je jedna od njih. Sjeme treba podvrgnuti procesu stratifikacije, a koje podrazumijeva kontrolirano hlađenje na duži period, a koje će potaknuti hormonalne promjene nužne za buđenje klice.

Ukratko, nakon čišćenja, sjeme pomiješajte s vlažnim pijeskom ili mješavinom vlažnog perlita i pijeska, dok neki koriste i vlažan treset. Tu mješavinu stavite u plastičnu vrećicu ili kutiju, dobro zatvorite da se ne isuši i odložite u hladnjak (idealno na 4 Celzijeva stupnja) do proljeća. Povremeno provjerite vlagu supstrata jer ne smije biti ni premokar ni presuh.

Neki vrtlari savjetuju jedan dan sušenja sjemena na zraku između pranja i stratifikacije, ali ne postoje podaci koji sugeriraju da je to nužno ili da pospješuje klijavost i vigor.

Sjetva

Krajem zime ili početkom proljeća, sjeme će biti spremno za sjetvu. Koristite rahli supstrat bogat humusom; primjerice mješavinu vrtnog komposta s perlitom. Posuda u koju ćete sijati mora imati dobre rupe za odvodnju. Vodite računa o tome da mora biti dovoljno velika da do jeseni u njoj biljke rastu.

Sjemenke pokrijte slojem od dva centimetra supstrata i zalijte. Smjestite na sjenovito mjesto, zaštićeno od izravnog sunca. Važno je održavati stalnu vlagu, ali izbjegavati zadržavanje vode u posudama. Klijanje može potrajati nekoliko tjedana, dok će zadnje biljke “izaći” tek za nekoliko mjeseci.

Njega mladih sijanaca magnolije

Kada se pojave prve mlade biljčice, osigurajte im puno difuznog svjetla. Izbjegavajte izravno sunce koje može oštetiti nježne listove. Do jeseni će mlade biljke razviti nekoliko pari listova i dovoljno očvrsnuti.

Kada odbace list, možete ih presaditi u veće posude koje ćete držati u zaštićenom dijelu vrta ili izravno u vrt. Prvih nekoliko godina biljke su pojačano osjetljive na mraz, sušu i štetnike. Osigurajte im zaštitu odgovarajućim prekrivačima ili privremenim zaklonima. Više o uzgoju magnolija pročitajte na ovoj poveznici.