Pokojni papa Franjo još je u travnju prošle godine odlučio da će biti pokopan u jednostavnom drvenom lijesu. Izmijenio je tako stoljetnu tradiciju raskošnih ispraćaja, a pojednostavnio je i samu dugu i anakrono kičastu ceremoniju ispraćaja. U skladu je to s njegovim odbijanjem nošenja zlatnog papinskog križa, ali i općenitog prezira prema bogatstvu i moći.
“Stavite si ga vi. Ja ću zadržati ovaj željezni koji sam dobio nakon zaređenja!” Kazao je to voditelju liturgijskog slavlja monsignoru Guidu Mariniju koji mu je savjetovao da preko bijele halje odjene crveni plašt od baršuna i stavi zlatni križ. Franjo je tako odbio staviti na sebe taj kostim prije no što je prvi put kao papa izašao pred vjernike u ožujku 2013. godine.
Cijelog svog pontifikata Franjo je dosljedno stavljao poniznost ispred raskoši i mijenjao percepciju papinske službe. Redovito je naglašavao svoju ulogu rimskog biskupa i sluge Crkve siromašnih. U skladu s tim načelima, ovaj argentinski isusovac živio je u vatikanskom hotelu umjesto u raskošnoj Apostolskoj palači. Koristio je skromna vozila poput Fordova ili Fiata, umjesto luksuznih SUV-ova.
Siromašni u središtu Crkve – Franjin duhovni i moralni kompas
“Ne dijeliti svoje bogatstvo sa siromašnima znači krasti od njih i oduzimati im sredstva za život”, kazao je iste te godine da bi deset godina kasnije to objasnio riječima: “Papa mora staviti siromašne u središte. To nije politika, sociologija ili ideologija; to je jednostavno i čisto zahtjev Evanđelja.”
A tu će filozofiju Franjo slijediti i u smrti. Omiljeni pontif tako će, prema vlastitoj želji, odmah biti položen u drveni lijes obložen cinkom, umjesto u tri lijesa od čempresa, olova i hrasta. Prethodna tradicija podrazumijevala je da se tijelo pape položi u hermetički zatvorene sanduke, uz mogućnost da se s njim pokopaju predmeti poput kovanica i dokumenata koje je papa izdavao tijekom svojeg pontifikata.
Jednostavnost i u smrti – bez katafalka, bez kiča
Otvoreni lijes bit će izložen u bazilici svetog Petra kako bi se ožalošćeni mogli oprostiti, ali visoke svečane platforme neće biti. Podsjetivši na sprovod svog prethodnika Benedikta XVI. Franjo je prije godine dana rekao: “To je posljednje bdjenje koje se tako slavilo, s papinim tijelom izloženim izvan lijesa, na katafalku. Razgovarao sam s voditeljem ceremonije i eliminirali smo to, ali i mnoge druge stvari jer je ritual bio preglomazan.”
Osim toga, Franjo je odlučio biti pokopan u rimskoj bazilici Svete Marije Velike, crkvi koju je često posjećivao. Postat će tako prvi papa u više od sto godina koji će biti pokopan izvan Vatikana. Posljednji koji je pokopan izvan Vatikana je Leon XIII., koji je 1903. godine pokopan u rimskoj bazilici Svetog Ivana Lateranskog.
Želja da bude pokopan u bazilici Svete Marije Velike ističe Franjinu duboku pobožnost prema slici Djevice Marije koja se tamo čuva – Salus Populi Romani (“Spasenje rimskog naroda”). Nakon svakog međunarodnog putovanja posjećivao je baziliku kako bi se pomolio pred ovom slikom.
