Nakon što je Vlada za prošli Božić odlučila svim umirovljenicima isplatiti 80 eura božićnice, za ovaj Uskrs Vlada je bila skromnija i odlučila isplatiti 50 eura uskrsnice, pravdajući to sredstvima koji su mogli osigurati iz proračuna.
Kao i za Božić, i ova isplata će ići svim umirovljenicima, pa tako i onima koji žive u inozemstvu, a zaradili su hrvatsku mirovinu. Uskrsnicu će dobiti i korisnici nacionalne naknade za starije osobe, te će ova naknada biti izuzeta od ovrhe i neće se uračunavati u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Novac će na račune sjesti najkasnije do kraja travnja 2025. godine.
Reakcije javnosti su očekivano dvojake. Političke stranke koje se bore za naklonost umirovljenika smatraju isplatu uskrsnice tek pokušajem jeftine kupovine umirovljeničkih glasova pred lokalne izbore u svibnju, dok vladajući to niječu i govore o ranijim isplatama jednokratnih dodataka i kad nije bilo izbora. Nakon objave vijesti o isplati uskrsnice, čelništvu SUH-a stigao je novinarski upit s pitanjem je li SUH zadovoljan isplatom uskrsnice. Pitanje je to na koje se može opeći, jer ne postoji jedan decidirani odgovor.
Jasno je da je bilo kakav oblik pomoći umirovljenicima dobar, pa se isplata uskrsnice svakako u tom pogledu može smatrati pozitivnim, ali samo kao simbolična gesta da si umirovljenici mogu kupiti pokoju namirnicu više za blagdanski stol. Je li moglo više od 50 eura? Naravno da je moglo, pa za Božić je isplaćeno 80 eura, a proteklih godina u ovo vrijeme su se isplaćivale i jednokratne naknade, gdje su oni s niskim mirovinama dobivali i po 160 eura.
Sve te naknade nisu niti će riješiti glavni problem umirovljeničke populacije, a to su niske mirovine. Ni najavljene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju u srpnju ove godine neće donijeti ništa revolucionarno, tek rast mirovina od 10 do 55 eura mjesečno samo za pojedine kategorije umirovljenika. Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi svega 39,88 posto, a kad se statistika uljepša i izbace oni po međunarodnim propisima udjel se popne na 44,9 posto, što svejedno naše umirovljenike stavlja na samo europsko dno u odnosu na plaće.
Očigledno je da je potreban jedan totalni reset, ne samo mirovinskog sustava, već i reset razmišljanja i odnosa prema umirovljenicima koji se ne smiju smatrati utegom društva jer ih ima preko 1,2 milijuna, pa se to koristi kao izgovor kad Vlada i ministri brzopotezno sebi podignu plaće za dodatnih 2.000 eura, a sitna povećanja mirovina pravdaju ogromnim troškovima za proračun.
Time se stvara još veća dubioza između njih i umirovljenika, pa se jednokratna božićnica ili uskrsnica od 80 ili 50 eura doista čine smiješnom u odnosu na ono koliko su sebi povećali primanja svaki mjesec. Hvala na uskrsnici, ali umirovljenici moraju dobiti više. Sretan Uskrs! (Igor Knežević, SUH)
