Nedavno objavljeno istraživanje Mikkoa Myrskyläe, ravnatelja Instituta Max Planck za demografska istraživanja (MPIDR) u njemačkom Rostocku, pokazuje da ulaganja u obrazovanje mogu nadoknaditi utjecaj niske stope nataliteta na dugoročnu gospodarsku održivost.
Myrskylä i njegovi suradnici proveli su simulaciju koristeći podatke iz Finske. Proučavali su kako gospodarstvo slabi u uvjetima vrlo niske stope fertiliteta i kako dodatna ulaganja u obrazovanje mogu nadoknaditi učinke manjeg broja novorođenih. Rezultati pokazuju da takva ulaganja povećavaju produktivnost radne snage, što nadoknađuje njezinu manju brojnost.
Jednostavna, ali učinkovita strategija
Ovi znanstvenici pokazuju da ambiciozna, ali jednostavna strategija ulaganja u obrazovanje može učinkovito neutralizirati negativne posljedice manjeg broja radno sposobnih ljudi na makroekonomske pokazatelje poput opterećenja mirovinskog sustava. Ključna ideja je zadržati ukupna ulaganja u obrazovanje na istoj razini, unatoč manjem broju djece godišnje, čime se povećava ulaganje po djetetu.
Takva ulaganja ne samo da smanjuju mirovinski teret, već i produljuju radni vijek, povećavaju mirovine, poboljšavaju život u starijoj dobi te potiču dugovječnost. “Ulaganja u obrazovanje u razdobljima pada nataliteta mogu poboljšati zdravlje i dobrobit pojedinaca, istovremeno ublažavajući ekonomske izazove koje nosi smanjenje radne snage u zemljama s niskom stopom fertiliteta”, ističe Myrskylä.
Demografski izazovi traže konkretne mjere
Glavni izazov niske stope nataliteta jest njezin dugoročni utjecaj na dobnu strukturu stanovništva. Niska i opadajuća fertilnost ubrzava starenje populacije i smanjuje udio radno sposobnih osoba u odnosu na one izvan radne dobi. To je problem koji zahtijeva političko djelovanje.
U istraživanju objavljenom u prestižnom časopisu Demography, istraživači su simulirali umjeren porast ulaganja u obrazovanje po djetetu. Ukupna ulaganja u scenariju s niskom stopom nataliteta ostala su ista kao u onom s višom stopom. “Na primjer, ako imamo 100 djece i uložimo 100 eura po djetetu, ukupno ulaganje iznosi 10.000 eura. Ako broj djece padne na 80, i dalje ulažemo 10.000 eura, ali sada 125 eura po djetetu“, objašnjava Myrskylä. U finskoj simulaciji, dodatno ulaganje rezultiralo bi s otprilike dodatnom godinom obrazovanja po djetetu.
Obrazovanija radna snaga – učinkovitija ekonomija
“Velik broj istraživanja pokazuje da je viša razina obrazovanja korisna u mnogim aspektima života”, kaže Myrskylä. Više obrazovanje povezuje se s većom produktivnošću, duljim radnim vijekom, boljim zdravljem, duljim životom i većim osobnim zadovoljstvom.
Ako je radne snage manje, ali je ona produktivnija i dulje ostaje aktivna zbog višeg obrazovanja, što se tada događa s održivošću mirovinskog sustava? Rezultati istraživanja pokazuju da su izdaci za mirovine u odnosu na ukupnu masu plaća slični kao u scenariju s višom stopom nataliteta.
To su ohrabrujuće vijesti jer već godinama znamo koliko je teško podići natalitet isključivo obiteljskim politikama. “Globalne nesigurnosti, poput klimatskih promjena i gospodarske neizvjesnosti, sve više utječu na odluke o roditeljstvu. Osim toga, smanjenje broja stabilnih veza također igra ulogu u padu fertiliteta”, kaže Myrskylä. Ipak, obiteljske politike i dalje su ključne za dobrobit roditelja i djece, a njihov izostanak može dodatno negativno utjecati na natalitet.
Rezultati primjenjivi i na ostatak Europe
Finska je posebno zanimljiv slučaj zbog brzog starenja stanovništva, vrlo niske stope nataliteta i stagnacije (ili čak pada) u obrazovanju u posljednjih 10-20 godina. To sugerira da bi dodatna ulaganja u obrazovanje u Finskoj mogla donijeti osobito velike koristi.
“Vjerujemo da su naši nalazi općenito primjenjivi i na druge europske zemlje, osim ako već nije postignuta razina obrazovanja iznad koje daljnja ulaganja više ne povećavaju produktivnost. Nisam siguran postoje li takva mjesta pa vjerujem da se naši rezultati mogu dobro primijeniti i izvan Finske”, zaključuje Myrskylä.
