Zanemarivanje starijih članova obitelji nije samo moralni propust, već i zakonski prekršaj koji se smatra oblikom obiteljskog nasilja. Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, djeca su dužna brinuti se o svojim nemoćnim roditeljima, a njihovo zapostavljanje može imati ozbiljne pravne posljedice.
Članak 10. spomenutog zakona jasno definira zanemarivanje potreba starijih osoba kao čin koji može uzrokovati njihovu uznemirenost, povredu dostojanstva te tjelesne i duševne patnje.
Za počinitelje ovakvih djela propisane su stroge kazne. Ako se zanemarivanje dogodi na štetu osobe starije životne dobi, zakon predviđa novčanu kaznu od najmanje 1.330 eura ili zatvorsku kaznu od najmanje 45 dana. Pri tomu se osoba starije životne dobi definira kao “osoba u dobi od 65 i više godina života”.
U praksi roditelji rijetko prijavljuju ovakav vid nasilja u obitelj, prvenstveno zbog srama koji osjećaju, budući da se uglavnom radi o njihovoj djeci. Jedan od prvih slučajeva koji se prekršajno gonio po ovom zakonu je onaj o kojem je javnost obaviještena u prosincu 2018. godine, o čemu je izvještavao Novi list.
Tada je za dlaku zatvor izbjegla Riječanka koja je osuđena na tri mjeseca zatvora uvjetno. Kako je kći shvatila da mora promijeniti svoje ponašanje, bez obzira što je za neke razmirice bila kriva i majka, kazna je uvjetna, presudio je tada sud. No što se događalo u međuvremenu?
Kako je za Glas umirovljenika u rujnu prošle godina kazala dr. Marina Ajduković, profesorica na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, raspolažemo s vrlo šturim podacima.
Tako je posebno povjerenstvo osnovano pri Ministarstvu pravosuđa izvijestilo da je u 2022. godini evidentirano 6.337 žrtava nasilja u obitelji, a što je porast u odnosu na godinu dana ranije. Od toga je 825 žrtava starije životne dobi pri čemu su žene bile češće izložene nasilju, u čak 517 slučajeva. Hrvatski zavod za socijalni rad prijavio je samo 290 slučajeva zanemarivanje potreba starijih osoba.
“Ali, bilo je i starijih osoba koje su također okrivljene i kao počinitelji (289 muškaraca i 80 žena)”, napominje profesorica Ajduković. “Inače, jako je teško govoriti o tome je li nasilje u porastu ili se o njemu sve više progovara. Nasilje je zasigurno bilo prisutno i ranije. Mi znamo da globalne stresne okolnosti, društvene krize ili zdravstvene krize, povećavaju nasilje zbog ukupno veće razine stresa. To su situacije kad je dostupnost pomoći manja”, kaže dr. Ajduković.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
