Vrijedi li sijati i saditi po Mjesečevom kalendaru?

Mnogi je hrvatski vrtlar zagrizao u takozvanu biodinamičku poljoprivredu koja kombinira vrtlarske mjere s metafizičkim načelima, duhovnim i kozmičkim ritmovima. Ako ih pitate, alat s kojim se najčešće služe jest Mjesečev sjetveni kalendar koji sjetvu, presađivanje i berbu usklađuje s Mjesečevim položajem i fazama.

Kalendara je mnogo i oni astronomskog tipa zasnivaju se na radu Rudolfa Steinera (1861.-1925.), utemeljitelja antropozofije i biodinamičke poljoprivrede. Najpopularniji među njima na području Hrvatske, Slovenije i Srbije je onaj Marije Thun (1922.-2012.) koji se može nabaviti u godišnjim komercijalnim izdanjima.

Naime, Thun je na temelju Steinerovih učenja, astrologije i astronomije od 1962. godine izrađivala godišnje sjetvene kalendare, a nakon njenog umirovljenja posao su preuzeli njeni nasljednici. No, postoji li za ovo vjerovanje stvarno uporište u znanosti?

Tempiranje sjetve i sadnje prema Mjesečevim mijenama vjerojatno potječe još od Egipćana ili Babilonaca. Međutim, opsežna istraživanja znanstvenika pokazuju da ne postoji nikakva povezanost između klijanja, rasta i razvoja biljaka s Mjesečevim fazama.

Ono na što Mjesec utječe jesu insekti, posebno oni koji su aktivni noću. Dakle, ako postoji oprašivač ili štetnik koji reagira na Mjesec, to bi moglo utjecati na biljke, a netko bi mogao zaključiti da je razlog tome upravo Mjesečeva faza. No nije to slamka za koju bi se trebali hvatati pristalice ovih znanstveno neutemeljenih praksi jer posve sigurno znamo da Mjesec ne utječe na biljke; barem ne kako biodinamička poljoprivreda propovijeda.

Ipak, mnogi i dalje inzistiraju na biodinamici i romantično-mističnom pogledu na poljoprivredu, iako zapravo ne znaju zašto. Kunu se da im je upravo zbog toga vrt zdrav, a prinosi visoki. No mi bismo rekli da se radi jednostavno o vještim vrtlarima ili sretnom sklopu okolišnih uvjeta.