Prosječan radni staž u Hrvatskoj je 33 godine za starosne umirovljenike i to je sedam godina manje od prosjeka za Njemačku i sjever Europe, a prosječna mirovina iznosi svega oko 580 eura. Bez obzira na te podatke, vrlo malo ljudi štedi u trećem mirovinskom stupu.
Naime, kako tvrdi ekonomist Velimir Šonje, mirovina bi mogla biti i stotinjak eura veća kada bi radnik u njega izdvajao čitav radni vijek od 40 godina samo jedan posto neto plaće. To bi danas bilo malo više od 10 eura mjesečno, javlja Net.hr.
Prosjek starosnih mirovina zaista jest oko 580 eura, ali u njega ulaze i oni koji su otišli u prijevremenu mirovinu, invalidske i obiteljske mirovine. Zato, ako bi se gledalo kolika je prosječna starosna mirovina, ona se kreće između 620 i 630 eura. “Obiteljske i invalidske mirovine su niže i to su mirovine koje se isplaćuju iz takozvanog prvog mirovinskog stupa, odnosno državnog proračuna”, rekao je Šonje.
Zašto drugi imaju veće mirovine?
Na pitanje zašto su mirovine veće u Sloveniji ili drugim zemljama našeg okruženja, pa onda i u Njemačkoj, Šonje kaže da se redovito zaboravlja na dvije važne stvari. Njemačka ili Slovenija su bitno razvijenije i produktivnije. Još je važnije da su u tim zemljama umirovljenici u prosjeku radili bitno duže nego u Hrvatskoj.
Naime, dok je prosječni radni staž u Hrvatskoj 33 godine, u Njemačkoj je to blizu 40, a u Sloveniji 38 godina. U skandinavskim zemljama prosječan umirovljenik radi i više od 40 godina.
“Ako se uzme u obzir da mirovina mora ovisiti o visini plaće i o doprinosima koje ste plaćali u prvi mirovinski stup, jasno je da nije isto kad netko radi 33 godine, a netko drugi 40 i sedam godina duže uplaćuje doprinose”, pojašnjava.
