Uplate doprinosa u drugi mirovinski stup, za razliku od uplata u prvi stup, čine obaveznu individualiziranu kapitaliziranu štednju. Prevedeno, to znači da svaka osoba ima svoj račun na kojem se novac prikuplja, ali taj ušteđeni novac nije pasivan. On se ulaže u obveznice, dionice ili fondove kako bi se njime ostvario prinos, a mirovinska štednja u konačnici bila veća od ukupnih uplata.
No, nisu svi sreće da će dočekati isplatu mirovine iz drugog stupa. Što se u tom slučaju događa s novcem koji se nalazi na osobnom računu? Dobra vijest je da se taj novac nasljeđuje.
“Ako član mirovinskog fonda umre, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu umrlog člana mirovinskog fonda predmet su nasljeđivanja prema zakonu koji uređuje pravo nasljeđivanja”, stoji u Zakonu o obaveznim mirovinskim fondovima.
Ti nasljednici mogu biti fizičke i pravne osobe, udruge ili jedinice područne (regionalne) uprave i samouprave (npr. grad, općina). Najčešći slučajevi u kojima su nasljednici pravne osobe, udruge ili jedinice područne (regionalne) uprave i samouprave (npr. grad, općina) su kada član obveznog mirovinskog fonda umre, a članovi obitelji se odriču nasljedstva, jer su obveze umrlog člana fonda veće od njegove imovine.
U slučaju da više nasljednika nasljeđuje sredstva s osobnog računa preminulog člana, Zahtjev za isplatom nasljedstva se REGOS-u podnosi za svakog pojedinog nasljednika, ali je dovoljno dostaviti jedan primjerak pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju ili oporuke. Ako svi nasljednici ne podnesu Zahtjeve za isplatom nasljedstva, isplata se obavlja samo onim nasljednicima koju su Zahtjeve podnijeli.
Važno je napomenuti da sredstva individualne kapitalizirane štednje, koja postanu predmet nasljeđivanja, nisu izuzeta od ovrhe te se ne mogu isplaćivati na zaštićeni račun.
