Vrtlarstvo je više od hobija. Ono je povratak prirodi, vraća nas korijenima i uči strpljenju, hrani tijelo i liječi um. Svijet postaje sve kompliciraniji, a vijesti sve ružnije. Vrtlarstvo nam daje priliku za predah, prostor za disanje i bijeg. Makar na sat-dva dnevno.
Često u razgovorima čujemo da će u budućnosti bogat biti onaj tko ima komadić zemlje. Istina je da je taj čovjek bogat već sada. Vrtlarstvo daje osjećaj kontrole. U vrtu nema prevare. Tu vrijede jasna pravila: posadi sjeme i, uz pravu njegu, dobit ćeš plod. Taj osjećaj sigurnosti i predvidljivosti može umanjiti stres i pružiti nepatvoreno zadovoljstvo i osjećaj postignuća koji nam svima treba.
Vrtlarenje vraća nadu. Ono omogućuje maštanje i planiranje. Pogled na katalog sjemena ili prolazak kroz rasadnik budi inspiraciju. Sanjarenje o visokim stabljikama kukuruza, raskošnim ružama ili balkonu koji će plijeniti pozornost prolaznika je zdravo. Da, i balkon može biti vrt.
Vrtlarenje može smanjiti tjeskobu, depresiju i osamljenost te poboljšati društvenu povezanost. Pokazala su to ozbiljna istraživanja u zajednicama koje su napredovale zahvaljujući vrtovima. Ne čudi stoga ni što se u nekim školama, pa čak i u Hrvatskoj, vrtlarenje uči od malih nogu.
Da, zbog vrtlarenja smo fizički zdraviji
Vrt je i najbolja fitness dvorana. Pola sata vrtlarenja sagorijeva onoliko kalorija koliko i igranje badmintona, odbojke ili vježbanje joge. Redovito vrtlarenje doprinosi održavanju zdravlja srca i krvnih žila te smanjuje rizik od bolesti povezanih sa sjedilačkim načinom života.
Uz sve to, vrtlarstvo osigurava zdraviju prehranu. Uzgoj vlastitog voća i povrća znači pristup svježim i bogatim namirnicama. Rijetko razmišljamo o tome, ali domaći uzgoj smanjuje potrebu za plastikom i prehrambenim otpadom. I nije to jedina ekološka funkcija vrtova. U gradskim sredinama vrtovi amortiziraju buku i pomažu u reguliranju temperature.
Vrt nas suočava sa silama većim od nas
Naravno, priroda ima posljednju riječ. Vrijeme može uništiti i najpažljivije planiran i održavan vrt. Ipak, iz svake takve situacije proizlazi prilika za učenje i novi početak. Vrtlar zna da neuspjeh nije kraj, već prilika za promjenu pristupa i ponovni pokušaj.
Iako je konačan i opipljiv cilj vrta proizvedena hrana, put do cilja jednako je važan kao i sam cilj. Najveća vrijednost vrtlarstva leži u njegovoj lekciji o ciklusu života. Od sjemena do cvata i venuća, biljke pokazuju kako je prolaznost sastavni dio prirode. Ipak, neke biljke ostavljaju sjeme koje može niknuti idućeg proljeća, dok druge nestaju bez traga. Potiče na razmišljanje, zar ne?
Naša rubrika Vrt ima svoju Facebook grupu. Pridružite se ljubiteljima vrtlarstva, pohvalite se uspjesima, pitajte stručnjake, razmijenite savjete i inspirirajte se.
Kliknite ovdje i postanite dio naše zajednice.