Biti redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) ne znači samo dobiti doživotno priznanje za izniman doprinos znanosti i umjetnosti, već i znatne financijske beneficije koje nadilaze hrvatski prosjek.
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u veljači je isplaćeno ukupno 116 mirovina redovitim članovima HAZU-a. Iza njih u prosjeku stoje 42 godine radnog staža. Te mirovine, koje se ubrajaju u takozvane povlaštene, prosječno iznose 1.894,90 eura, što ih svrstava na drugo mjesto po visini. Odmah su iza mirovina saborskih zastupnika, članova Vlade i ustavnih sudaca, koji u prosjeku primaju 2.185,3 eura, a takvih mirovina je ukupno 682.
Mjesečna nagrada
I tijekom radnog života i u mirovini, primanja akademika višestruko nadilaze hrvatski prosjek. Te pogodnosti regulirane su Zakonom o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Prema njemu redoviti članovi primaju stalnu mjesečnu nagradu u visini prosječnog osobnog dohotka u RH za prethodno tromjesečje (čl. 19).
Za ilustraciju, kažimo da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2025. iznosila 1.392 eura, a što je 1.925 eura bruto.
Dodatak na mirovinu
Uz to, kada postanu umirovljenici, akademici stječu i pravo na dodatak koji će im osigurati primanja dostojna društvene i znanstvene elite kojoj pripadaju. Naime, na redovno obračunatu mirovinu iz rada ostvaruju i dodatak na mirovinu u visini proračunske osnovice iz prethodne godine (čl. 20).
Proračunska osnovica je fiksni iznos koji određuje Vlada Republike Hrvatske, a koristi se za obračun različitih novčanih prava, naknada i dodataka koji se isplaćuju iz državnog proračuna. Tako je krajem prošle godine utvrđena proračunska osnovica od 441,44 eura. Te dvije stavke (mirovina i dodatak) zbrojeno se iskazuju kao mirovina redovitih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Dodatak na mirovinu ulazi u obiteljsku mirovinu
Posebno je zanimljivo da nakon smrti akademika, taj se dodatak prenosi na obiteljsku mirovinu. Visina dodatka mirovini određuje se uz primjenu mirovinskog faktora utvrđenog rješenjem o pravu na obiteljsku mirovinu. Zakon također propisuje da se dodatak na mirovinu isplaćuje iz sredstava državnog proračuna.
Uglavnom, muško društvo
Ipak, iako mnogi žele postati akademici, broj članova te elitne družine ograničen je spomenutim zakonom. HAZU može imati najviše 160 redovitih članova, a trenutačno ih je 136. Među njima je 19 žena, što čini 14 posto ukupnog članstva – dosad najveći broj akademkinja u povijesti institucije, pohvalila se ova institucija prije godinu dana. Popis redovitih članova moguće je vidjeti na ovoj poveznici.
Što je HAZU?
Utemeljena 1866. godine u Zagrebu, HAZU je proizišla iz ideala ilirskog preporoda, s početnom misijom da bude središnja znanstvena i umjetnička ustanova svih južnoslavenskih naroda. To se odražavalo i u tadašnjem nazivu – Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Danas je HAZU najviša kulturna i znanstvena institucija u Hrvatskoj kojoj je cilj promicanje hrvatske znanosti i umjetnosti, poticanje i organiziranje znanstvene i umjetničke djelatnosti te razvijanje znanstvene i kulturne suradnje Hrvatske s drugim zemljama. Podijeljena je u devet razreda: Društvene znanosti, Matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Prirodne znanosti, Medicinske znanosti, Filološke znanosti, Književnost, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost i muzikologija i Tehničke znanosti.
Iako je znanstvena i umjetnička izvrsnost osnovni kriterij za članstvo, jasno je da ono donosi i životnu sigurnost. Za malobrojne izabrane, status akademika predstavlja ne samo profesionalni vrhunac, već i značajnu financijsku stabilnost u zrelim godinama.
