Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) detaljno je izvijestio o sjednici Nacionalnog vijeća za starije osobe, a koja je održana u 11. ožujka. Kako pišu u svom mjesečniku Glas umirovljenika, najviše prijepora na toj sjednici izazvao je prijedlog da se poveća dodani staž za umirovljene majke sa 6 na 12 mjeseci po rođenom djetetu.
Glavni tajnik SUH-a Igor Knežević kazao je da je SUH još 2019. godine ukazao na diskriminaciju koju je donijela ta odredba jer su pravo ostvarile samo novoumirovljene majke od tog datuma, te da ovaj novi prijedlog znači produbljivanje te diskriminacije, jer će se stvoriti još veće razlike.
Knežević je kazao i da, ako se želi dodati 12 mjeseci staža, to mora ići svim umirovljenim majkama te da u slučaju da je ovdje riječ čisto o većim financijskim izdacima iz proračuna da SUH predlaže prijelazno rješenje kojim bi se za početak ovim izmjenama ZOMO-a priznalo svim umirovljenim majkama šest mjeseci staža po rođenom djetetu, a za par godina kad se steknu uvjeti povećalo svima na 12 mjeseci.
Riješiti problem živih, a ne mrtvih
Umjesto još većeg produbljivanja diskriminacije, kazao je, ona bi se riješila, a smanjio bi se i rodni jaz u mirovinama između muškaraca i žena sa sadašnjih 20 posto na otprilike 16 posto. Jasna Petrović, donedavna šefica SUH-a, podsjetila je i da je pučka pravobraniteljica u svom godišnjem izvješću napisala da je ovdje riječ o diskriminaciji i da umirovljeničke udruge ne traže retroaktivnu isplatu, nego od trenutka kada se ostvare prava.
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak odgovorila im je kako smatra da bi se izjednačavanjem sviju na 12 mjeseci stvorila još veća diskriminacija među umirovljenicama, navodeći da bi majke koje su otišle prije 1999. godine bile u povoljnijem položaju jer su imale bolje uvjete za izračun mirovina.
Zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja složio se s njom i dodao kako ne postoji način da se naprave projekcije koliko bi koštala takva mjera, navodeći da su u različitim vremenskim razdobljima žene rađale različit broj djece. Dodao je da bi to bio i skup administrativni trošak, a da bi retroaktivno djelovanje unutar iste skupine dovelo do diskriminacije svih onih koji su preminuli i nisu ostvarili to pravo.
Knežević je odgovorio kako za svaku mjeru u mirovinskom sustavu koja se poboljša možemo reći da su mrtvi diskriminirani, i da to uopće ne treba spominjati, jer rješavamo probleme živih, a ne mrtvih umirovljenika. Knežević je kazao da se priznavanje jednakih mjera može primijeniti za one majke umirovljene od 1991. godine, što će pokriti ogromnu većinu umirovljenica.
Čičak je kazala kako će sve prijedloge SUH-a prenijeti ministru Piletiću, koji zbog obveza nije mogao sudjelovati na ovoj sjednici Vijeća, javlja Glas umirovljenika.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
