Sve više članica Europske unije ima probleme u svojim mirovinskim sustavima. Manje više, sve su one suočene s problemom starenja stanovništva, demografskim problemima, nedostatkom radne snage i uvozom imigranata, piše mirovinski analitičar Željko Šemper za Glas umirovljenika.
Konačno je i Europska komisija, odnosno njezin Odbor za socijalnu zaštitu, uočio velike probleme u mirovinskom sustavu Hrvatske i dala nam svoje preporuke. Neke od njih bi bile u korist umirovljenika, ali su neke od predloženih već doživjele fijasko, kao što je bio referendum “67 je previše”. Pitanje je samo, koliko su te preporuke obvezujuće i kako će Hrvatska reagirati na njih?
Europska komisija svojim preporukama od država članica traži provedbu reformi kojima će modernizirati svoje mirovinske sustave: 1. povećanje dobne granice u skladu s produljenjem očekivanog trajanja života, 2. mjere koje demotiviraju prijevremeno umirovljenje i potiču ostanak na radnom mjestu, 3. promjenu modela oporezivanja, da se poveća neoporezivi dio mirovine, 4. da se izmijeni model indeksacije, odnosno način usklađivanja mirovina i 5. da se umirovljenike s niskim primanjima zaštiti od siromaštva raznim dodacima i naknadama.
Od početka mirovinske reforme od 1. siječnja. 1999. novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) značajno je, čak se može reći, katastrofalno oštetio pojedine skupine umirovljenika, kao što je doživotna penalizacija, obračunsko razdoblje za izračun mirovine, prijevara kod izračuna prve aktualne vrijednosti mirovina (AVM).
U ovih 25 godina Sindikat i Matica umirovljenika izborili su niz poboljšanja i izmjena pojedinih loših odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), ali još uvijek ima dosta toga što treba mijenjati. Vlada RH također pokušava “grebati” po površini problema, a prijedlozi i efekti tih pokušaja su “mrvice” koje ostanu na stolu bogataša nakon kraljevskog ručka!
Povećanje dobne granice.
Loš omjer osiguranika i umirovljenika (1,39:1) Vlada je 2019. pokušala povećati granicu za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina života, ali su sindikati referendumom “67 je previše” to spriječili. Statistika HZMO-a stvarno pokazuje, da imamo prosječno samo 31 godinu staža. Tzv. stari umirovljenici umirovljeni do 31. prosinca 1998. imaju staž od 28 g. 7 mj. i prosječnu mirovinu 618,73 eura, a “novi” umirovljenici nakon 1. siječnja 1999. imaju staž od 31 g. 9 mj. i prosječnu mirovinu od 565,49 eura.
I taj podatak pokazuje anomaliju gdje “stari” umirovljenici imaju manji prosječan staž za tri godine i veću prosječnu mirovinu za 53,24 eura (9,41 posto) od “novih” umirovljenika. To je posljedica pogrešnog izračuna prve AVM, gdje u izračun nije uzeta isplata dodatka 100 kn+6 posto od studenog 1998., kao ni individualna isplata obeštećenja “starim” umirovljenicima od 2006.-2013. godine.
Prijevremene mirovine
Krajem 2024. godine u mirovinskom sustavu imamo 176.851 korisnika prijevremenih mirovina (14,4 posto ukupnih mirovina) s prosječnom mirovinom od 573 eura što je 42 posto prosječne plaće. Zbog nepravedne i visoke doživotne penalizacije prijevremene mirovine su u prosjeku čak niže od starosnih mirovina, iako korisnici tih mirovina imaju duži staž za četiri godine, što također spada u anomalije mirovinskog sustava.
Sada EK i Odbor preporučuju daljnje mjere, da se još više demotivira odlazak u prijevremenu mirovinu, pa se već čuje o prijedlogu, kako bi se uvjet godina povećao sa 60 na 62 dvije godine života.
Oporezivanje mirovina
EK je uvidjela nisku razinu hrvatskih mirovina, prema kojoj je Hrvatska u društvu s Bugarskom i Litvom na dnu tablice članica EU prema udjelu mirovina u plaći. Prosječna hrvatska plaća prema ZOMO-u je za prosinac iznosila 575,63 eura, a cenzus za plaćanje poreza je iznosio 560 eura. Iako svake godine ministri financija provode poreznu reformu, ali nitko od njih nije uočio još jednu anomaliju, da se i na prosječnu mirovinu plaća porez.
Još jedan primjer su dodaci koje je Vlada poklanjala umirovljenicima s nižim mirovinama, gdje je u rujnu 2024. cenzus za dobivanje dodatka iznosio 840 eura. Tako je značajan broj umirovljenika u zadnja tri mjeseca državi natrag putem poreza vratio dio ili čak cijeli iznos od 60 ili 80 eura dodatka. EK je uočila preniski cenzus mirovine na koju se plaća porez i preporučuje povećanje neoporezivog dijela mirovine, a naše mišljenje je da se na ovako niske mirovine ne treba plaćati porez!
Indeksacija ili usklađivanje mirovina
Usklađivanje mirovina provodi se svakih šest mjeseci prema stopi rasta potrošačkih cijena i stopi rasta bruto plaća. Cilj usklađivanja je zaštita realne vrijednosti mirovina u odnosu na cijene i plaće. Državni zavod za statistiku dostavlja stope rasta cijena i plaća Upravnom vijeću HZMO-a koje svojom odlukom donosi postotak usklađivanja mirovine. Omjer cijena i mirovina od 1999. godine je iznosio 50:50, od 2014. smo izborili omjer 70:30, ali samo za usklađivanja od 1. siječnja, a od 2019. se primjenjuje i od 1. srpnja.
Prije godinu dana Vlada je konačno nakon višegodišnjih zahtjeva prije parlamentarnih izbora obećala izmjenu omjera na 85:15, koje će vjerojatno krenuti od 1. srpnja ove godine. Od 1. srpnja od nove formule 85:15 možemo očekivati tek 1-3 eura više od sadašnje 70:30. Preporuka EK je da se promijeni model indeksacije, kako bi se povećao udjel mirovine u plaći.
Zaštita umirovljenika s niskim mirovinama
Odbor za socijalnu zaštitu EK želi zaštititi umirovljenike s niskim primanjima. Država u tom smislu isplaćuje jednokratne novčane naknade dvaput godišnje u iznosu od 60 do 160 eura za one čija mirovina ne prelazi 840 eura. Ipak, državi je potrebna cjelovita politika kako bi umirovljenike s najnižim prihodima zaštitila od siromaštva u starosti, a jedan od načina je i povećanje najnižih mirovina.
Poseban problem je penalizacija najnižih mirovina, tako da Hrvatska ima institut “najniža mirovina manja od najniže mirovine”. Prijedlog izmjene ZOMO-a o ukidanju penalizacije još je na čekanju, isto kao i smanjenje i ukidanje HRT naknade!
