Emocionalno prejedanje je način suočavanja s neugodnim emocijama i važno je razumjeti da ono nije isto što i fizička glad. Takva sklonost može ometati naše svakodnevno funkcioniranje, voditi u debljinu i zbog konstantnog osjećaja krivice i srama utjecati na naše mentalno zdravlje.
Brojne su osobe iz javnog života poput Eltona Johna, Demi Lovato pa čak i britanskog princa Harryja javno svjedočile o suočavanju s ovim problemom čiji je glavni simptom pretjerani unos kalorija i konzumacija hrane koju kolokvijalno nazivamo “hranom za utjehu”.
Riječ je o hrani zbog koje se osjećamo emocionalno stabilnije, utješeno i “ušuškano”. Često je povezana s pozitivnim uspomenama i emocijama; poput pizze u kojoj smo nekad uživali s prijateljima ili kolača koje nam je majka pekla tijekom mirnih nedjeljnih poslijepodneva.
I zato osoba koja se emocionalno prejeda poseže za hranom u trenucima kada je uznemirena ili u životnim fazama u kojima proživljava neku traumu; poput razvoda braka, otkaza ili gubitka bliske osobe. Pri tome osjeća krivicu ili čak sram zbog svega. Ovisnost o brzoj hrani i žudnja za određenom vrstom hrane uz neželjeno debljanje, također mogu ukazivati na problem.
Koji osjećaji pokreću emocionalno prejedanje?
Iako ljudi mogu proživljavati širok spektar osjećaja, emocionalno prejedanje najčešće kreće iz uznemirenosti, ljutnje, tjeskobe, tuge pa čak i dosade. No, nije presudno samo osvijestiti zašto jedemo kad smo uznemireni, već i što jedemo.
Naime, određene namirnice mogu dodatno pojačati problem, a posebno su problematične one bogate rafiniranim šećerima i mastima koje mogu izazvati ovisnost. Poput droge, takva hrana mijenja kemizam ljudskog mozga i potiče ga da traži još i uvijek iznova još.
Kako prestati s emocionalnim prejedanjem?
Postoje koraci koje možete sami poduzeti kako bi prekinuli začarani krug prejedanja. Za početak osvijestite uzrok stresa, jer je on okidač koji ne samo da uzrokuje neželjene negativne emocije, već može ometati svjesnost o signalima gladi i sitosti.
Stručnjaci preporučuju usvajanje svjesnog pristupa prehrani i strategije obraćanja pozornosti na to jeste li gladni i kada postajete siti. Savjetuju sporo jedenje, uzimanje malih zalogaja i uživanje u svakom od njih te vođenje dnevnika prehrane kako bi se aktivno razmišljalo o onome što se jede. Uz to, tjelovježba i prakticiranje raznih tehnika za smanjenje stresa, najbolji su u borbi protiv negativnih emocija i depresije koji i dovode do ovog problema.
S obzirom na ovisnost koju stvaraju, što prije s menija i iz kuhinje treba ukloniti hranu bogatu šećerom i mastima. S druge strane, poželjno je u hladnjaku uvijek imati oprano i narezano povrće kako bi se emocionalno jedenje pretvorilo u unos kvalitetne hrane bez viška kalorija. I dakako, stručna pomoć nikada nije na odmet.
