Različite države širom svijeta razvile su svoje modele financiranja vjerskih zajednica; od potpune ovisnosti od državnog proračuna do potpunog oslanjanja na zajednicu vjernika. U Hrvatskoj, gdje je katoličanstvo pojam vezan uz religiju i tradiciju pa i nacionalnost, posebnu pozornost izaziva način na koji se Katolička crkva financira u Njemačkoj.
Naime, u Njemačkoj Crkva materijalno najviše ovisi o broju vjernika koji svjesno žele financijski doprinositi svojoj vjerskoj organizaciji jer prvi izvor financiranja je takozvani crkveni porez (Kirchensteuer).
Što je crkveni porez i koliko se plaća?
Riječ je o davanju koji plaćaju samo registrirani članovi priznatih vjerskih zajednica, uključujući Katoličku i Protestantsku crkvu. Stopa poreza varira ovisno o saveznoj pokrajini i obično iznosi 8 do 9 posto od poreza na dohodak.
Primjerice, u Bavarskoj i Baden-Württembergu stopa je 8 posto dok je u ostalim pokrajinama 9 posto. Za ilustraciju, po toj bi formuli samac koji u Zagrebu prima 1.200 eura plaće, trebao platiti 212,76 eura crkvenog poreza godišnje.
Ovaj porez u ime crkava ubire njemačka država na način da ga odbija od plaće kao što odbija i porez na dohodak. Novac se potom prebacuje na račune vjerskih zajednica, a država zadržava mali iznos za trošak administrativne obrade.
No, osim crkvenog poreza, Katolička crkva u Njemačkoj ima i druge prihode kao što su donacije i prilozi te milodari prikupljeni na misama. Uz to, baš kao i u Hrvatskoj, ostvaruje prihode na temelju ulaganja u poduzetničke poduhvate, ali i od vlastitih nekretnina. Državne subvencije Crkva u Njemačkoj prima za pružanje usluga u zajednici kroz dobrotvorne organizacije i bolnice.
Što ako vjernik ne želi platiti porez?
Uz sve to, njemačka Katolička crkva je među najbogatijim vjerskim institucijama na svijetu. U 2022. godini uprihodila je, samo putem crkvenog poreza, oko 6,848 milijardi eura. To se, među tamošnjim vjernicima, često navodi kao razlog za napuštanje Crkve pa se Njemačka suočava s velikim brojem pada vjernika koji jednostavno više ne žele plaćati porez organizaciji koja raspolaže tolikim budžetom.
No kako se to formalizira? Jedini način da kršteni katolici izađu iz sustava jest da popune službenu izjavu o napuštanju Crkve, nakon čega ne mogu primati sakramente, obnašati crkvene dužnosti ili biti kumovi na krštenju ili krizmi.
Učinak se proteže i na druge države, potvrdila je naša čitateljica koja se nakon rada u Njemačkoj vratila mirovinu provesti u Hrvatskoj. “Ispisala sam se u Njemačkoj. O tome je obaviješten i ovdašnji svećenik i to je rekao na misi pred svima. Kada sam se vratila u mirovini, nisu me htjeli ponovno upisati.” Gospođa Nada iz Duge Rese samo je jedna od onih koji su zbog njemačkog crkvenog poreza napustili Crkvu.
Tako je Die Welt objavio podatak da je u 2023. godini Katolička crkva u Njemačkoj izgubila gotovo 600.000 članova, a od toga su 402.694 osobe službeno napustile crkvu. Zbog toga je tamošnja Crkva odlučila aktivirati mjere štednje kao što su spajanje župa i smanjivanje opsega usluga, a crkveni vrh razmišlja o novom modelu financiranja budući da je jasno da većina građana ne želi plaćati crkveni porez.
Naime, prema istraživanju na reprezentativnom uzorku, koje je Bild naručio i objavio 2022. godine, čak 67 posto njemačkih građana je za ukidanje crkvenog poreza. Istovremeno 55 posto ispitanika podupire sustav u kojemu svatko dio svojih prihoda daje u dobru svrhu koju sam izabere.
“Crkvi se savjetuje iznaći alternativne mogućnosti financiranja, budući da njemački crkveni porezni sustav vjerojatno neće biti model za budućnost”, rekao je za Bild biskup Gregor Hanke. Ali nagli izlazak iz postojećeg sustava nije moguć.
