Ova stvar poružnjuje osobnost i truje vaš um, a ne možete je prestati raditi

“Napiši, ali znaš da se to neće čitati.” “Napiši, neka stoji za ugled”. Rečenice su to dobro znane novinarima koji rade na portalima i koji urednicima predlažu pozitivne lijepe priče koje pokazuju da je život lijep, a svijet oko nas siguran i pun dobrih ljudi.

Uspjeh, humanost ili naprosto nečija sreća, pretočeni u novinarske priče, uglavnom izazivaju mlake reakcije čitatelja. A ako se u komentarima zapodjene neka komunikacija, komentari nerijetko uključuju sarkazam, cinizam ili pokušaj da se pozitivna priča pretvori u nešto ružno i prljavo.

Primjerice, priča o lokalnom heroju koji je pomogao starijem čovjeku može završiti komentarima poput: “Zašto nitko ne pomaže meni?” ili “Sigurno se htio samo promovirati.” Razgovor s direktoricom doma za umirovljenike najčešće će se komentirati rečenicom “Treba pitati njene štićenike”, a kad se štićenici pitaju onda se nastavlja sa “Sigurno im je zaprijetila da moraju govoriti lijepo.” Priča o humanitarcu koji pomaže životinjama završava komentarom “A toliko je gladne djece. Kako ga nije sramota?!” Uglavnom, nitko nije dobar dok ne dokaže da nije zao, a i tada je sve pod velikim upitnikom.

Psiholozi ovaj fenomen povezuju s evolucijskim reliktima. Negativne emocije poput straha, bijesa i tuge intenzivnije su od pozitivnih poput sreće ili zahvalnosti. Taj intenzitet djeluje poput unutarnjeg alarma koji nas održava na oprezu, što je nekad bilo ključno za preživljavanje. Zbog ružnih vijesti i negativnih emocija koje pojačavamo komentiranje osjećamo se više živima, pogotovo ako nemamo kvalitetnih sadržaja u životu.

A to je, upozoravaju psiholozi, poput droge. Stalno tražimo novi fiks ružnoće i upadamo u takozvani doomscrolling na društvenim mrežama. Ali kao i svaka druga, i ova ovisnost ima cijenu. Potvrdili su to i znanstvenici s University Collegea u Londonu.

Rupa iz koje je teško izaći

Pregledavanje negativnog sadržaja pogoršava raspoloženje korisnika i potiče ih da traže još više takvih priča. Od 1.100 ispitanika, oni koji su bili izloženi negativnim vijestima kasnije su nastavili konzumirati sličan sadržaj, što je stvorilo čarobni krug negativnosti.

Neurologinja Tali Sharot, voditeljica istraživanja, upozorava: “Naši rezultati pokazuju da pregledavanje negativnog sadržaja, ne samo da odražava čovjekovo raspoloženje, već ga može aktivno pogoršati. Ovaj povratni krug perpetuira izazove mentalnog zdravlja.”

Dugoročna izloženost negativnom sadržaju u komentarima i na portalima povezana je s porastom depresije i anksioznosti koji su danas najčešći problemi mentalnog zdravlja. Sam doomscrolling, odnosno kompulzivno pregledavanje takvih negativnosti povećava razine stresa i aktivira hormone poput kortizola i adrenalina, što negativno utječe na fizičko zdravlje, san i opće raspoloženje i vuče nas dublje u mentalnu bolest.

Stručnjaci savjetuju digitalni detoks kao jedan od načina borbe protiv ovog problema. Ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama i svjesno izbjegavanje pisanja i čitanja negativnog sadržaja može poboljšati mentalno zdravlje i opću dobrobit. Također, aktivno sudjelovanje u širenju pozitivnih priča i promicanju konstruktivnih rasprava može promijeniti mentalno zdravlje pojedinca, ali i društva, nabolje.