Premijer je božićne i novogodišnje blagdane iskoristio za javnu najavu prioritetnih zadataka Vlade u 2025, godini, a među njima je redovito naglašavao povećanje mirovina te svoja očekivanja da mirovine do kraja ovog mandata porastu čak do 800 eura prosjeka, piše Glas umirovljenika.
Najavio je i pisanje novog Zakona o mirovinskom osiguranju, te spominjao kako je dvoipolgodišnjim radom Radne skupine za analizu stanja mirovinskog sustava doneseno više prijedloga. Posebno je naglasio konstruktivne prijedloge za izmjene tog i drugih relevantnih zakona koje su iznosile umirovljeničke udruge na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe,
Osnovana je i nova Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga novog Zakona o mirovinskom osiguranju u kojoj Sindikat umirovljenika Hrvatske ima svoje dvije predstavnice (Jasna Petrović i Vanda Crnjac-Pauković), a prvi sastanak održan je 26. studenoga 2024.
U novom Zakonu o mirovinskom osiguranju bit će implementirane četiri mjere iz Programa Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. koje su dogovorene s predstavnicima umirovljeničkih udruga na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe.
To je nova formula usklađivanja mirovina prema omjeru 85:15 ovisno o povoljnijem indeksu rasta troškova života ili plaća, godišnji dodatak uz mirovinu, tzv. trinaesta mirovina, koja bi ovisila o godinama navršenog staža, povećanje dodanog staža po djetetu sa 6 na 12 mjeseci, izmjena koeficijenta za uvećanje odgođenog odlaska u starosnu mirovinu sa 0,45 posto na 0,48 posto po mjesecu kasnijeg umirovljenja, uvećanje dodatka uz mirovinu sa 27 posto na 30 posto te povećanje aktualne vrijednosti najniže mirovine na 106 posto. Donošenje novog Zakona planira se za kraj lipnja 2025. godine.
Sindikat zahtjeva i ove mjere
S obzirom da se Sindikat umirovljenika nije složio s mnogim zaključcima Radne skupine za analizu stanja mirovinskog sustava te da statističke projekcije sežu do 2070. godine, podnio je “izdvojeno mišljenje” u kojem naglašava visoku stopu siromaštva umirovljenika i potrebu da se, osim dugoročno, donesu mjere za poboljšanje životnog statusa umirovljenika sada, a ne samo u daljoj i neodređenoj budućnosti.
Posebno izdvajamo zahtjeve da se: mjera priznavanja dodanog staža od 12 mjeseci po djetetu proširi na sve zatečene umirovljenike koji imaju djecu; da se penalizacija mirovina ujednači na najmanji postotak koji se primjenjivao od 1999. godine do danas te da se što skorije navršavanjem 65 godina ukine sada doživotna penalizacija; da se bonifikacija mirovina ujednači na najveći postotak koji se primjenjivao od 2013. godine do danas; da se rad s punim radnim vremenom omogući svim umirovljenicima uz zadržavanje pola mirovine; da se uvede pravo rada s radnim vremenom do 3,5 sata dnevno za sve korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti; da se mirovine usklađuju 100 posto prema povoljnijem od dva parametra (rast troškova života ili rast plaća); te da se mirovina korisnicima dostavlja poštom osim putem banke. Posebno se smatra da je potrebno, poput većine zemalja, drugi obvezni mirovinski stup transformirati u dobrovoljni, jer je previsok tranzicijski trošak i teret na javne financije.
Sindikat umirovljenika Hrvatske je protiv podizanja starosne dobi za sve vrste mirovina te također protiv skraćenja razdoblja prijevremenosti sa 5 na 3 godine za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, kao i protiv uvođenja automatskog uključivanja svih novozaposlenih u treći stup dobrovoljnog osiguranja.
SUH predlaže i povećanje poreznog osobnog odbitka mjesečno na 1.000 eura, uvođenje dodatka na samce te pretvorbu sustava individualne kapitalizacije, tzv. II stupa, u dobrovoljno mirovinsko osiguranje.
