Novac i blagoslov obitelji: Zašto neki žele ušutkati medije?

Blagoslov kuća i obitelji obavlja se od Božića do Sveta tri kralja pa nije ni čudo da se medijski prate i financije vezane uz ovaj vjerski običaj. Naime, iako nije propisan, novčani dar svećeniku i djeci koja ga eventualno prate, također je ušao u tradiciju. Neki tom prigodom riješe i takozvani doprinos župi, ako ga nisu platili tijekom godine. Naši čitatelji će, kazali su nam to, u koverte staviti od 20 do 50 eura. Veći dio tog novca će se koristiti za potrebe župe, dok svećenici imaju pravo na dnevnu nagradu.

No medijske objave na ovu temu izazivaju polarizaciju među vjernicima. Oni koji ne dopuštaju propitivanje, pa čak ni izvještavanje o crkvenim financijama, smatraju da je riječ o huškanju na Crkvu i svećenike. Tako je jedan svećenik influencer na Facebook stranici HRT-a prilog o milodaru i blagoslovu obitelji (u kojem se ističe da novac nije obavezan!) nazvao “huškačkim jugo-bedastoćama” i pozvao novinare da se “saberu”.

Slično tome, komentatorica Ružica optužuje novinare da “truju narod protiv svećenika” pa ističe da je dar “dobrovoljan i neprocjenjiv”. “Nije nam problem sjesti u kafanu i potrošiti na cigare”, poručuje Zoran dok Marina misli da se javna televizija ne bi smjela baviti kršćanima i njihovim milodarima.

Uglavnom, među komentatorima se ističe trend pokušaja lijepljenja flastera na usta svima koji govore o ovoj temi u javnosti pa se novinari “kršćanski” nazivaju i “štakorima koji bi voljeli sve znati”, a ništa bolje ne prolaze ni kritičniji komentatori. Takva nastojanja paradoksalno podsjećaju na prakse komunističkog režima koji je, pazi sad, ušutkivao upravo vjernike i Crkvu.

I Crkva mora biti transparentna

S druge strane, neki svećenici smatraju da nije riječ o zabranjenoj temi. “Novac je često problem i u raznim drugim okolnostima pa nije čudno da se i u ovoj domeni blagoslova svake godine nameće to pitanje milodara i zato je potrebno biti osjetljiv. Ali i župe moraju biti transparentne sa svojim proračunima”, rekao je za RTL ravnatelj Isusovačke službe i svećenik Stanko Perica. Naime, komentirao je dokument jedne župe koja je ovih dana objavila da “godišnji doprinos Crkvi iznosi minimalno 30 eura, dok oni s prosječnim primanjima trebaju dati 50 eura, a oni s višim prihodima 100 eura“.

“Nekada kada Crkva nije dobivala snagom nekakvih ugovora kao što je Vatikanski ugovor određena sredstva od države, ti darovi su bili potrebni da bi se održala župa”, rekla je za RTL Ana Raffai, katolička teologinja. No ta vremena su prošla.

Koliko? Nitko ne zna

Danas država daje Crkvi znatna novčana sredstva. Ne računajući obilna postrana projektna financiranja crkvenih organizacija, Crkva je samo temeljem Vatikanskih ugovora u 2022. godini od države dobila 497.793.267 kuna. Tako je odgovorila Vlada RH na zastupničko pitanje Anke Mrak Taritaš. Svećeničke plaće, prema dokumentima Hrvatske biskupske konferencije, građani kroz poreze plaćaju 51 milijun eura godišnje. Iako su neki svećenici, za Nacional, ustvrdili da taj novac ne dolazi do njih.

Uz to Crkva, za razliku od drugih civilnih organizacija, ne podliježe reviziji i rigidnom financijskom izvještavanju o tome kako troši taj javan novac pa je razumljivo da se raspravlja i o novcu koji dobiva mimo proračunskih sredstava. Ne leži li upravo tu prilika da se približi vjernicima?