Mirovine: Evo koliko eura bi bilo dovoljno za kakvu-takvu sreću

Može li novac kupiti sreću? Pitanje je to koje intrigira mnoge i na koje je donekle znanstveno odgovoreno. Naime, istraživanja i stvarni život pokazuju da novac zaista može kupiti zadovoljstvo, ali samo do određene granice. Točnije do praga zadovoljenja osobnih potreba. Neki znanstvenici postavili su taj prag na 75.000 dolara godišnje, a drugi su ih demantirali.

Nova istraživanja Sveučilišta u Pennsylvaniji ukazuju na to da sreća nastavlja rasti s prihodima, čak i iznad 75.000 dolara godišnje, bez dokaza o dosezanju točke zasićenja. Međutim, istraživanje koje je proveo danski ekonomist Mikkel Bennedsen sugerira da se rast zadovoljstva može usporiti nakon praga prihoda od oko 200.000 dolara.

Što to konkretno znači za umirovljenike u Hrvatskoj u kojoj su mirovine uglavnom nedostatne za osnovne potrebe, a kamoli za lagodan život? Naime, najnoviji podaci pokazuju da je prosjek svih mirovina koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje tek petstotinjak eura. Pri tomu velik dio umirovljenika prima i značajno manje zbog premalih uplata u mirovinsko osiguranje ili malobrojnih godina rada. Taj iznos nije dovoljan za osnovne troškove poput hrane, režija i lijekova.

Koliki bi iznos onda bitno promijenio osjećaj zadovoljstva među generalno nesretnim hrvatskim umirovljenicima? Prema projekcijama nekih oporbenih političara, ali i umirovljeničkih udruga, umirovljenik u Hrvatskoj trebao bi imati prihod od najmanje 800 do 1.000 eura mjesečno za kakav-takav financijski mir i osjećaj zadovoljstva. Dakako, u takvoj računici nema mjesta ekstazi jer i dalje bi se radilo o skromnoj egzistenciji lišenoj luksuza koji sam po sebi, što god vam govorili, nije loša stvar.

Taj bi iznos uključivao trošak hrane, režija i lijekova (500 eura), poneki dar za unučad, trošak hobija i izleta (200 eura) te 200 eura za održavanje stambenog prostora i zamjenu kućanskih aparata. Pri tome je život u velikim gradovima skuplji pa bi ta minimalna mirovina za zadovoljenje osnovnih u Zagrebu trebala doseći i 1.200 eura. Vidljivo je da je riječ o jako napregnutom proračunu koji ne uključuje štednju za izvanredne troškove zdravlja ili ljetovanja.

Treba li onda na trošak mirovine gledati i kao na trošak zdravlja nacije, s obzirom da je više od četvrtine građana u penziji? Apsolutno. Čak doslovno i bez činjenice da novac otvara izravan put prema boljoj zdravstvenoj skrbi. Više novca znači imanje egzistencijalne tjeskobe, više pozitivnih društvenih interakcija i manje stresa. Prikazano je to utopistički u popularnoj doktorskoj seriji “New Amsterdam” u kojoj liječnici pacijentima prepisuju novac na recept kao vrlo isplativo ulaganje: više novca, manje bolesti, manje troška liječenja.

Nesumnjivo, povećanje mirovina moglo bi značajno unaprijediti zadovoljstvo umirovljenika. Neki će reći da se sreća ne može kupiti novcem. To je istina. Ali nam novac pomaže da je lakše pronađemo, zar ne? Na ovoj poveznici pročitajte kako.

A vi, što mislite kolike bi mirovine trebale i kako biste rasporedili taj novac?