Prihod i socijalni status imaju rastući utjecaj na očekivano trajanje života u cijeloj Europi. Osobito su to proučavali u Njemačkoj, gdje su ustanovili da umirovljenici s vrlo niskim mirovinama prosječno umiru pet godina ranije od onih koji imaju veće prihode. Siromaštvo skraćuje živote, to je neupitno. Prema studiji istraživača s Instituta Maxa Plancka za demografska istraživanja, potvrđen je u zadnjih 20 godina veliki jaz između siromašnih i bogatih što se tiče očekivanog trajanja života.
Dok je zabilježen opći porast trajanja za sve dohodovne kategorije, porastao je za samo 1,8 godina u kategoriji onih s najnižim prihodima, a kod bogatijih je porast čak dvostruki. Nadalje, godine 2017. provedena je studija u 32 europskih zemalja koja je dokazala da energetsko siromaštvo uzrokuje bitno veću smrtnost kod starijih osoba, jer one veći dio dana borave u svojim domovima. A u Hrvatskoj su pomagane energetskim dodacima, ili su pak nastojale odlaziti na “kružne vožnje” tramvajima, uz knjigu ili stare novine, kako bi što više sati proveli u toplome, piše Jasna Petrović za Glas umirovljenika.
Dakle, pretilost, dijabetes, predoziranje drogama, samoubojstva, vatreno oružje i ubojstva, kao uobičajeni uzroci smrti, bili su manje smrtonosni od siromaštva, naglasio je prof. David Brady, koji je vodio slična istraživanja u SAD-u, a pojačana je smrtnost starijih s primanjima ispod 50 tisuća dolara godišnje.
Mirovinska privatizacija ubija
Što je ono što može prevenirati takav porast smrtnosti uslijed siromaštva zbog niskih mirovina, u čemu su hrvatski umirovljenici među najugroženijima u Europi jer je njihova stopa siromaštva još 2023. godine iznosila 34,8 posto, odnosno čak 60,6 posto za umirovljene samce?
Zaključak je svih spomenutih i drugih istraživanja da je razvoj javnih mirovinskih sustava, kakav je u Hrvatskoj dominantan, unatoč pokušaju radikalne privatizacije uvođenjem obveznog mirovinskog stupa, najsigurniji način da se ne umire u starosti zbog siromaštva. Čak su znanstvenici čvrstog stava kako je privatizacija mirovinskog sustava zabilježena kao jedan od glavnih uzroka marketizacije mirovinskog sustava i smanjivanja standarda umirovljenika.
Hrvatska nije u drukčijoj situaciji. U prvih jedanaest mjeseci 2024. godine (trenutno zadnji dostupni podaci) umrlo je 43.453 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 472,36 eura, odnosno 102,35 eura manje od prosječne mirovine svih umirovljenika za studeni – 574,71 eura! Mjesec ranije zabilježeno bitno manje – 39.318 tisuća preminulih umirovljenika, a njihova je prosječna mirovina iznosila 473,39 eura, što je za 100,73 eura manje od prosječne za listopad 574,12 eura.
Umirali su, dakle, oni s prosječno za sto eura nižim mirovinama, ali s tendencijom sve veće razlike u odnosu na prosjek. I broj onih koji umiru se povećava, pa je tako u studenome u odnosu na listopad zabilježeno čak 4.135 umrlih! Pomor umirovljenika je sve vidljiviji, i to upravo zbog sve realno nižih mirovina, a rastućeg rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.
Nitko ne istražuje smrtnost od siromaštva
Međutim, učinci siromaštva, sami ili u kombinaciji sa zdravstvenim ponašanjem, na smrtnost i očekivani životni vijek nisu u Hrvatskoj uopće istraženi. Nizak socioekonomski status povezan je s povećanom smrtnošću, među kojima ključnu ulogu ima nejednakost dohotka. Osobe s niskim prihodima izložene su povećanom riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti, raka i drugih nezaraznih bolesti. Oni također imaju lošije prognoze bolesti dijelom zbog ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi, jer si ne mogu priuštiti korištenje privatnih poliklinika, već čekaju u dugim redovima za pregled ili operaciju.
Dakle, trenutačni dokazi pokazuju da siromaštvo može utjecati na zdravlje na više načina, uključujući psihosocijalne, biološke i bihevioralne. Pojedinci koji žive u siromaštvu imaju manje ekonomskih resursa, manji pristup zdravstvenoj skrbi i češće žive u siromaštvu onečišćene zajednice. Također postoji veća vjerojatnost da će imati nezdrav način života, kao što je loša prehrana, pušenje cigareta, pijenje alkohola i tjelesna neaktivnost. Svi ovi čimbenici pridonose povećanom riziku od smrti među pojedincima s niskim primanjima, a usklađivanje mirovina u postotku manjem od stopostotnog svakako diže taj rizik.
Pomor zbog bijede i gladi
K tome, Hrvatska je po rastu inflacije, osobito prehrambenih proizvoda, u europskom vrhu. Gotovo da nema proizvoda koji nije poskupio. Za prosinac je zabilježen rast od 4,8 posto, najviši u EU, a zapravo su namirnice skočile za 40 posto, što u prijevodu znači da od prosječne plaće od oko 1.300 eura 520 ode samo na hranu.
Jednako toliko iznosi i prosječna mirovina tako da hrana umirovljenicima pojede sve što dobiju. Žene su osobito ugrožene zbog nižih mirovina, pa je i njihova stopa rizika od siromaštva, osobito ako žive same, dosegla i sedamdesetak posto. Od gladi do smrti je mali korak.
U 2024. godini umirovljenici su potpuno marginalizirani, jer osim redovitog usklađivanja i skromne božićnice u prosincu nisu im rasle mirovine, dok su si dužnosnici podigli osnovicu za 83 posto preko ljetne noći. Ne čudi stoga da se porast smrtnosti među umirovljeničkom populacijom nastavlja se iz mjeseca u mjesec, a brojke su puno lošije nego lani u isto vrijeme. A pomor za vrijeme Covida je davno prošao. Ovo je pomor zbog bijede i gladi. Eto, ne samo zbog statističkog ušminkavanja, već i zbog većeg umiranja onih s nižim mirovinama fiktivno raste prosječna mirovina. Tužna istina siromašnih umirovljenika u niskom startu na otpis.
