Vijesti

Kako prijaviti nasilje u obitelji i koja prava imaju žrtve

Nasilje u obitelji nije ograničeno isključivo na fizičko, ono može biti psihičko i ekonomsko. I zanemarivanje starijih osoba i osoba s invaliditetom smatra se obiteljskim nasiljem.

Objavljeno

|

Tragom pisma u kojem nam se čitateljica požalila na psihičko i fizičko zlostavljanje u braku, donosimo kratak vodič kroz ovu temu.

Naime, nasilje u obitelji veliki je izazov u zaštiti ljudskih prava (pravo na život, sigurnost, dostojanstvo, tjelesni i emocionalni integritet) te ostavlja duboke zdravstvene, socijalne i druge posljedice na žrtvu nasilja kao i na funkcioniranje cijele obitelji, zajednice i društva.

Niz zakona i strateških dokumenata u Republici Hrvatskoj uređuju područje borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Nasilje u Republici Hrvatskoj kao i u drugim europskim državama, postalo je sveprisutan problem koji je postao dijelom svakodnevice, na svim razinama društva, neovisno o tipu obitelji i bez obzira na stupanj obrazovanja, dob ili spol.

Kako je zakonom definirano obiteljsko nasilje?

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (čl. 10.) definira da je nasilje u obitelji:

  • primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda
  • tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
  • psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
  • ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
  • zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

Gdje prijaviti nasilje u obitelji?

Žrtva nasilja u obitelji, može prijaviti nasilje policijskoj postaji, državnom odvjetništvu ili centru za socijalnu skrb, a pomoć žrtvama pružaju brojne ustanove i nevladine organizacije.

Zdravstveni radnici, radnici u ustanovama socijalne skrbi, u vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama ili organizacijama civilnog društva, u odgojno-obrazovnim ustanovama te svi drugi stručni radnici koje u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja u obitelji, dužni su prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su saznali u obavljanju svojih poslova.

Koja prava imaju žrtve?

Stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad prilikom postupanja o sumnji na nasilje u obitelji dužni su:

  • upoznati žrtvu s mogućnosti smještaja zajedno sa maloljetnom djecom u sklonište ili dom za žrtve obiteljskog nasilja, u suradnji s odgovarajućim nevladinim organizacijama,
  • izraditi plan sigurnosti,
  • posredovati i pomoći kod ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć i zastupanje kod Hrvatske odvjetničke komore,
  • pomoći i posredovati kod ostvarivanja prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu,
  • uputiti u odgovarajuće savjetovalište za žrtve nasilja u obitelji

Što o obiteljskom nasilju kaže Kazneni zakon?

Tko grubo, učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod članova obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine.

Exit mobile version