Vrt
Kako prezimljavaju puževi golaći, najomraženiji vrtni štetnici
Golaći su među najomraženijim vrtnim štetnicima. Brzo se množe, lako se sakriju i rade štetu noću dok ih nitko ne vidi. Možemo li ih pobijediti?
Brojni su naši čitatelji proteklih godina vodili bitke s puževima. Iako su poneku dobili, zahvaljujući klopkama od piva, brašna, repelentima od bakra ili pužomoru, rat još uvijek traje. Uz to, uzorni vrtlari pred zimu su zaštitili osjetljivije biljke, najčešće organskim malčem od lišća ili slame pa se sada pitaju jesu li tako zaštitili i napasnike i njihovo potomstvo.
Puževi golaći, naime, prezimljuju kao odrasle jedinke, ali i njihova položena jaja čekaju proljetno sunce. I odrasli i jaja prezimljuju ispod površine tla, malča, vrtnog otpada ili lonaca za bilje. Ukratko, kada je riječ o prezimljavanju, ne biraju mjesto sve dok ono pruža određenu toplinu i vlagu te zaštitu od sunca, hladnoće i vjetra.
Nanošenje malča nakon što se tlo krene smrzavati ne bi trebalo privući puževe, budući da su u to vrijeme oni već u zaklonu. No što se još može učiniti?
Puževi polažu jaja u skupinama od 20 do 100 nekoliko puta godišnje. Hrane se noću sočnim lišćem, mladim biljkama i voćem, a u vrtovima s ukrasnim biljem najčešće napadaju hoste, a u zadnje vrijeme i narcise. “Imala sam cvjetnu livadu koja je nastala iz narcisa koje sam posadila kao djevojčica prije 60 godina, a sad više nemam niti jednoga”, nedavno nam se požalila čitateljica iz Like.
Ako ste žrtva nesnosnih najezdi puževa golaća, izbjegavajte malčeve u proljeće i ljeto te održavajte vrt čistim uklanjanjem mrtvog biljnog materijala i korova. Uz metode navedene na početku, vrtlari amateri koriste i druge načine za suzbijanje napada puževa golaća poput mreža, dijatomejske zemlje, klopki od vlažnih kartona i novina. Također, valjalo bi izbjegavati i večernje i kasnopopodnevno zalijevanje vrta.