Prosječni Europljanin može očekivati 11,7 godina zdravog života nakon odlaska u mirovinu, pod uvjetom da je taj imaginarni Europljanin otišao u imaginarnu mirovinu sa prosječne 63 godine.
Konkretni podaci pokazuju da je situacija najbolje u Norveškoj, Luksemburgu i susjednoj Sloveniji. Tamošnji umirovljenici nakon mirovine imaju 15 do 16 zdravih godina u kojima mogu ostvarivati svoje snove. Nešto lošije, ali ne loše, prolaze Maltežani, Belgijci, Francuzi i Šveđani,. Njihovo očekivano trajanje zdravog života nakon mirovine kreće se između 14 i 15 godina.
Nasuprot tome, stanovnici baltičkih država te Portugala i Rumunjske suočavaju se s mnogo kraćim razdobljem zdravog života u mirovini, pri čemu je on kraći od 10 godina. Estonija, primjerice, bilježi manje od sedam zdravih godina nakon umirovljenja, dok je u Rumunjskoj taj broj još niži, svega pet godina, izračunao je statistički portal Statista.
tekst se nastavlja ispod oglasa
Katastrofalno stanje u Hrvatskoj
Nažalost, u toj je lošoj skupini i Hrvatska u kojoj je 2022. godine očekivani broj godina provedenih u zdravlju, nakon starosnog umirovljenja sa 65 godina, iznosio svega 5,4 pri čemu žene mogu računati na 5,6 zdravih godina, a muškarci na tek 5,2 godine.
Ove razlike rezultat su kombinacije kasnog prosječnog odlaska u mirovinu (65 godina ili više) i lošijeg općeg zdravlja u određenim populacijama. Zanimljivo, Luksemburg i Slovenija, koji bilježe najdulje zdrave godine u mirovini, imaju i najnižu dob izlaska s tržišta rada – oko 60 godina.
Važno je napomenuti da su ovo nacionalni prosjeci, a trajanje zdravog života u mirovini znatno varira ovisno o zanimanjima i životnom standardu pojedinca. Ne treba smetnuti s uma ni mortalitetske razlike i osjećaj osobne odgovornosti za vlastito zdravlje. To pak pokazuje nužnost educiranja stanovništva, ali i usklađivanja mirovinskog sustava sa zdravstvenim stanjem nacije, a kako bi mirovina bila više od pukog čekanja u liječničkim čekaonicama.
tekst se nastavlja ispod oglasa
