Zašto niste sretni? Ovo su tri svakodnevne navike koje vam škode

Jeste li se ikada zapitali zašto vam je sreća nedostižna, bez obzira koliko se trudili? Možda nije riječ o onome što vam nedostaje, već o onome što nesvjesno radite i time sabotirate sami sebe.

Te tihe navike ulaze u naše rutine, svakodnevno nam kradu radost, a da to ni ne primijetimo. Te navike često djeluju bezazleno, čak i očekivano, no zapravo nam iscrpljuju energiju, narušavaju samopouzdanje i osjećaj ispunjenosti. Imamo dobru vijest! Kada prepoznate te navike, možete ih zamijeniti onima koje vam pomažu da povratite sreću. Otkrivamo tri najčešće pogreške i kako ih popraviti.

1. Negativno se uspoređujete s drugima

Zamislimo Slavicu. Svaki put kad pregledava društvene mreže, osjeća poznatu težinu u želucu. Bez obzira radi li se o fotografijama kolegičina odmora, objavi o promaknuću prijateljice s fakulteta ili savršeno aranžiranoj kavi neznanca, Slavica se osjeća neadekvatno. Pita se: “Zašto ja nemam takav život?”

Ova navika, poznata kao socijalna usporedba, krade radost. Fokusirajući se na ono što drugi imaju, a vi nemate, pojačavate svoje nesigurnosti i zanemarujete vlastite uspjehe. Društvene mreže dodatno pogoršavaju situaciju prikazujući samo “najbolje trenutke”, skrivajući stvarnosti iza tih pažljivo uređenih objava, piše Psychology Today.

Savjet: Ograničite vrijeme na društvenim mrežama ili ih privremeno potpuno izbjegavajte. Kad osjetite potrebu za usporedbom, prisjetite se vlastitih postignuća. Svakog dana zapišite tri stvari na koje ste ponosni, ma koliko male bile. Zahvalnost za vlastiti put može vas prebaciti iz negativnog uspoređivanja u osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva.

2. Niste zahvalni

Zamislite Nikolu. Njegova jutra počinju u žurbi. Dok grabi kavu i izlazi iz kuće, već je pod stresom zbog sastanaka i rokova. Kad se navečer vrati, iscrpljen je i odlazi u krevet razmišljajući o problemima i neodrađenim obavezama.

Zvuči poznato? Kada zanemarite dobre stvari u svom životu, lišavate se trenutaka koji bi mogli ojačati osjećaj radosti. Istraživanja pokazuju da ljudi koji redovito prakticiraju zahvalnost doživljavaju veću sreću, manje stresa i bolje zdravlje. Zahvalnost nije ignoriranje problema, već prepoznavanje sitnica koje uljepšavaju svakodnevicu.

Savjet: Započnite ili završite dan s dnevnikom zahvalnosti. Zapišite tri stvari na kojima ste zahvalni. To mogu biti banalnosti poput načina na koji sunčeva svjetlost obasjava vaš stol, ljubazna riječ kolege ili šalica dobre kave. S vremenom, ova praksa reprogramira mozak da se fokusira na pozitivno.

3. Prokrastinirate

Zamislite Ljiljanu. Ona sanja o velikim stvarima. Želi napisati knjigu, posjetiti državu o kojoj oduvijek mašta, pokrenuti vlastiti posao. No, svakog dana ti snovi padaju u drugi plan zbog aktivnosti koje djeluju hitno, ali nisu bitne. Dane joj ispunjavaju beskrajna odgovaranja na e-mailove, prekomjerno gledanje serija ili praćenje vijesti.

Ova vrsta odgađanja ne samo da usporava ostvarenje ciljeva, već i slabi osjećaj svrhe i ispunjenosti. Kada stalno odgađate ono što je najvažnije, sami sebi govorite da vam snovi nisu prioritet. S vremenom to stvara osjećaj nezadovoljstva koji otežava put prema sreći.

Savjet: Svakog dana odaberite jedan važan zadatak ili cilj i posvetite mu dvadeset minuta. Podijelite velike ciljeve na manje, ostvarive korake. Kako napredujete, osjetit ćete postignuće i motivaciju koja podiže raspoloženje i fokus.

Za one koji žele znati više

Prokrastinacija (lat. procrastinatus) oblik je ljudskog ponašanja kojeg karakterizira odgađanje radnji, obaveza i zadataka za kasnije, svjesno znajući da to ima negativne posljedice. Prokrastinacija je ponašanje obilježeno odgađanjem i odugovlačenjem obaveza, i to bez opravdanog razloga.