Tko nasljeđuje imovinu kad nasljednici ne postoje?

Sve veći broj samaca bez djece i šire obitelji otvara pitanje nasljeđivanja njihove imovine. Pravnici, uglavnom, takvim osobama savjetuju sastavljanje oporuke u kojoj će odrediti tko će ih i kako naslijediti.

No, što se događa kada preminula osoba ostavi iza sebe imovinu, a nema zakonskog nasljednika? Ili, ako preminula osoba ima nasljednike koji su se u ostavinskom postupku odrekli nasljedstva, recimo, zbog dugova kojim je predmetno nasljedstvo opterećeno? Tada ostavina prelazi na općinu ili grad.

Što je ošasna imovina?

Ostavina, koja prema Zakonu o nasljeđivanju prelazi na općinu ili grad, naziva se ošasnom imovinom. Nekretnine i prava izjednačena s nekretninama, u slučaju da nemaju nasljednika ili ih se nasljednik odrekao, prelaze na općinu ili grad na čijem se području nalaze. Pokretnine i prava izjednačena s pokretninama prelaze na općinu ili grad prema prebivalištu ili boravištu ostavitelja u trenutku smrti, odnosno prema mjestu gdje je ostavitelj bio upisan u knjigu državljana RH.

Imovina i dugovi: specifična pravila za lokalne vlasti

Općine i gradovi na koje je prešla ošasna imovina imaju prava i obveze kao i svi ostali nasljednici, ali uz određenu zakonsku posebnost. Naime, oni se ne mogu odreći ostavine.

Baš kao da se radi o fizičkim osobama, gradovi i općine koji nasljeđuju ošasnu imovinu odgovaraju za ostaviteljeve dugove. Njihova odgovornost ograničena je na vrijednost naslijeđene imovine. Prevedeno, lokalna samouprava preuzima i dugove, ali samo do visine vrijednosti imovine koju nasljeđuje.

To je, moglo bi se reći, dobar posao u kojem nema rizika za gradove i općine, no ipak postoji određeni trošak koji se ne može namiriti iz ostavine. Naknade javnim bilježnicima, odvjetničke usluge i procjene vrijednosti imovine padaju na teret općine ili grada i nisu uključeni u nasljedstvo. Ti troškovi moraju se podmiriti iz proračuna lokalne vlasti.