Najniža mirovina je svojevrstan zaštitni mehanizam od siromaštva u starosti i primaju je umirovljenici kojima bi njihova redovna mirovina bila manja od najniže mirovine koja se računa po vrlo jednostavnoj formuli.
Ukratko, najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 103 posto aktualne vrijednosti mirovine (AVM) na dan određivanja mirovine. Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora. Od 1. srpnja 2024. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 13,58 EUR.
Najniža mirovina se u pravilu određuje radnicima koji su tijekom radnog vijeka imali plaće niže od prosjeka. Za minimalnih 15 godina staža najniža mirovina tako iznosi 203,70 eura, a za velikih 40 godina mirovina ne može biti manja od 543,20 eura. U prosjeku najniža mirovina iznosi 359 eura.
Treba li posebno zatražiti najnižu mirovinu?
Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema ZOMO-u, a mirovina određena na osnovi navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća je manja od najniže mirovine, određuje se po službenoj dužnosti najniža mirovina.
Po čemu se najniža razlikuje od minimalne mirovine?
Do 1999. godine postojao je zaštitni mehanizam takozvane minimalne mirovine i nju sada prima nešto više od 8.000 umirovljenika koji su se umirovili prije njenog ukidanja. Koliko je taj ukinuti model efikasniji kao zaštita od siromaštva i povoljniji za umirovljenike govori činjenica da ti umirovljenici danas u prosjeku primaju 602 eura mjesečno.
