Napadi na škole: Tko su napadači i zašto to rade?

Hrvatska je zgrožena napadom na učenike i učiteljicu osnovne škole u zagrebačkom Prečkom. “Počinitelj je 19-godišnjak, bivši učenik te škole i trenutno živi u blizini te škole. Okolnosti se utvrđuju”, kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Hrvatska do sada nije zabilježila ovakvu tragediju, no u Sjedinjenim Državama takve situacije nisu rijetkost. Analize događaja i psiholoških vještačenja pokazuju da se često temelje na kompleksnim uzrocima koji uključuju kombinaciju osobnih, društvenih i kulturoloških faktora.

Mentalno zdravlje

Jedan od najčešće spominjanih uzroka su problemi s mentalnim zdravljem. Mnogi počinitelji pucnjava u školama pate od depresije, anksioznosti ili drugih poremećaja. U slučaju globalno najpoznatije tragedije u američkom Columbineu, FBI je priopćio da su dvojica počinitelja imali duboke psihičke probleme. Jedan je pokazivao trajni poremećaj osobnosti (psihopatija), dok je drugi bio depresivan.

Međutim, stručnjaci FBI-ja upozoravaju da mentalne bolesti nisu same po sebi uzrok nasilja, već da u kombinaciji s drugim faktorima mogu povećati rizik. Navode da su napadači često pogrešno prikazani kao mentalno nestabilne osobe koje jednostavno “puknu” i krenu u ubilački pohod. Počinitelji su obično puni bijesa, osvetoljubivi pojedinci koji traže odmazdu za navodnu nepravdu koja im je nanesena. Napadi su uglavnom unaprijed smišljeni i često detaljno isplanirani prije provedbe.

Vršnjačko zlostavljanje i osjećaj socijalne izolacije

Vršnjačko nasilje, ili bullying, jedan je od glavnih okidača koji dovode do eskalacije nasilja u školama. Prema nekim istraživanjima, čak 75 posto počinitelja školskih pucnjava izjavilo je da su bili zlostavljani ili da su ih vršnjaci izopćili. Osjećaj socijalne izolacije, poniženja ili nemogućnosti pripadanja često vodi do osvetničkih impulsa. Kada se takve emocije ne prepoznaju na vrijeme, posljedice mogu biti tragične.

Dostupnost oružja

Pitanje dostupnosti oružja nezaobilazno je u razgovoru o pucnjavama u školama. Na koncu i prošlogodišnja tragedija iz beogradske Osnovne škole Vladislav Ribnikar mogla se izbjeći da učenik nije imao pristup očevom pištolju. Prema dostupnim podacima, većina počinitelja dolazi do oružja unutar vlastitog doma ili kroz obiteljsku mrežu. Stručnjaci naglašavaju da bi strože kontrole i odgovarajuće skladištenje oružja mogli značajno smanjiti rizik od ovakvih incidenata.

Trauma i obiteljski problemi

Nasilje u obitelji, zanemarivanje i emocionalna hladnoća mogu ostaviti duboke ožiljke na mladim ljudima. Nedostatak podrške u ključnim trenucima razvoja može dovesti do osjećaja napuštenosti i bijesa. U mnogim slučajevima, počinitelji školske pucnjave dolaze iz obitelji gdje su odnosi disfunkcionalni, a emocionalna povezanost slaba.

Utjecaj medija i želja za slavom

Pojam Columbine efekt odnosi se na utjecaj ranijih masovnih napada na buduće napadače. Medijsko izvještavanje i glorificiranje nasilnika kroz njihove biografije i motive, potiču pojedince da slijede njihov primjer. Psiholozi ističu kako napadači često traže način da ostave “trag” ili postanu poznati pa bilo to i kroz stupce crne kronike.

Društvo i kultura

Kulturološki faktori, poput glorifikacije nasilja, nerealnih očekivanja od muževnosti i tolerancije prema agresivnom ponašanju, također doprinose ovom problemu. Društva koja ne potiču otvorenu komunikaciju o osjećajima i konfliktima često ostavljaju pojedince da se sami nose s negativnim emocijama, što može rezultirati destruktivnim ponašanjem.