Razni izvori ih različito tumače pa mnogi mesijanske Židove smatraju dijelom kršćanstva, no kršćanski autoriteti i znalci stavljaju znak upitnika nad to. Razlog je taj što je teško odrediti granicu između judaizma i kršćanstva u njihovom svjetonazoru.
Mesijanski judaizam nastao je šezdesetih godina 20. stoljeća u Sjedinjenim Državama na temeljima hebrejsko-kršćanskog pokreta. Njegovi sljedbenici pokušali su stvoriti most između dva religijska identiteta: židovskog i kršćanskog. Njihov temeljni stav jest da su Isusova učenja nastavak i ispunjenje starozavjetnih proroka.
Što vjeruju mesijanski Židovi?
Mesijanski Židovi vjeruju da je Isus mesija kojeg su proroci najavili u hebrejskoj Bibliji (Starom zavjetu). Njegovu ulogu tumače na način koji je u skladu s kršćanskim naukom, kao Spasitelja i Božjeg sina, ali istovremeno zadržavaju mnoge elemente židovske vjerske prakse.
tekst se nastavlja ispod oglasa
Tako obilježavaju židovske blagdane poput Pashe i Sukota, poštuju i subotu kao dan odmora, poštuju kašrut – židovske prehrambene zakone te koriste hebrejske molitve u bogoslužju. Uz to, prihvaćaju i Novi zavjet kao dio Svetog pisma, što ih razlikuje od tradicionalnog judaizma.
Slave li Božić i Uskrs?
Ne slave, ali nisu protiv slavljenja. Većina mesijanskih Židova nisu odrasli uz tradiciju Božića, već su u svojim obiteljima obilježavali židovske blagdane. Mnogi od njih nemaju potrebu slaviti ni Božić ni Uskrs, a na to ih ne obvezuju ni sveti spisi. Kako se židovska Hanuka preklapa s božićnim blagdanima, a simbolikom se može povezati sa svjetlošću i dolaskom Isusa, većina mesijanskih Židova slavi rođenje Isusa upravo tijekom Hanuke.
Grijeh i oprost
Mesijanski Židovi definiraju grijeh kao kršenje Božjeg zakona te priznaju koncept istočnog grijeha. Neki pripadnici ovog pokreta ili sekte postižu oprost grijeha kroz molitvu i pokajanje; priznanje učinjenog zla i traženje oprosta za grijehe – posebno na Jom Kipur. Drugi se drže vjerovanja da su svi grijesi (bilo počinjeni ili ne) već oprošteni zahvaljujući Isusovoj smrti i uskrsnuću.
Koliko su brojni?
Većina ove sinkretističke skupine nalazi se u Sjedinjenim Državama gdje ih nazivaju pokretom. Od 2003. do 2007. godine, pokret je narastao sa 150 na 438. I u Izraelu imaju stotinjak hramova, ali nisu ograničeni na te dvije države. Kongregacije su često povezane s većim mesijanskim organizacijama ili savezima. Prema procjenama iz 2012. godine, broj mesijanskih Židova u Sjedinjenim Državama kretao se između 175.000 i 250.000, u Izraelu između 10.000 i 20.000, dok se ukupno članstvo širom svijeta procjenjuje na 350.000.
Židovi ili kršćani?
Tradicionalne židovske zajednice ne priznaju pripadnike ove sljedbe kao dio judaizma. Judaizam, naime, ne priznaje Isusa kao mesiju niti kao dio židovskog vjerskog identiteta. S druge strane, mnoge kršćanske denominacije vide mesijanske Židove kao kršćane koji prakticiraju određene židovske običaje. Njihova vjera u Isusa i Novi zavjet jasno ih svrstava u kršćanski okvir.
Židovske zajednice, zbog svega nabrojanog, mesijanske Židove često optužuju za pokušaj “prikrivenog kršćanskog obraćenja židova” te potkopavanja židovskog identiteta. S kršćanske strane, pripadnici ove sekte nailaze na jaku kritiku zbog inzistiranja na židovskim zakonima i tradiciji.
tekst se nastavlja ispod oglasa
