Do koje godine žene u Hrvatskoj mogu prirodno začeti i što nakon toga

Nemali broj neugodnih i prostačkih komentara izazvali su ovih dana sudionici ruralnog zbiljokaza “Ljubav je na selu.” Naime, kao nikad ranije, tri zrela para na samom počeku pedesetih godina života iskazala su želju za potomstvom ili udomiteljstvom.

“Je li to moguće u tim godinama?” zapitali su se mnogi. Možda ne tako lako kao u dvadesetima, ali itekako jest. Svjedoče o tomu brojni primjeri o kojima povremeno izvještavamo.

Kada u žene u Hrvatskoj ulaze u menopauzu?

Žensko tijelo ima ritam, a plodnost je jedan od aspekata života ograničen biološkim satom. Plodnost započinje s prvim menstrualnim ciklusom. U Hrvatskoj je to obično između 12. i 15. godine, s tendencijom spuštanja dobi, svjedoče liječnici.

Plodnost traje sve do menopauze koja se u prosjeku javlja u vrijeme 51. rođendana (prosjek je 51.2 godine). Hrvatice tako u menopauzu ulaze u periodu od 45. do 55. godine života. To znači da će neke ući znatno ranije, a druge u skladu s Gaussovom krivuljom, i dosta kasnije.

Što nakon menopauze?

Iako će ulaskom u menopauzu prestati prirodna mogućnost začeća, jer jajnici prestaju proizvoditi jajne stanice, to ne znači da se žene u postmenopauzi ne mogu okušati u majčinstvu. Naime, moderna medicina pruža mogućnost trudnoće i nakon fertilne dobi.

Do sada smo izvještavali o brojnim ženama koje su u postmenopauzi iznijele zdrave i uredne trudnoće. Neke od njih su zatrudnjele uz pomoć svojih zamrznutih jajnih stanica ili embrija, dok su druge posegnule za doniranim jajnim stanicama. Embrij se u tim slučajevima implantira u maternicu žene pripremljenu hormonalnom terapijom.

U Makedoniji je tako nedavno nakon deset izvantjelesnih oplodnji i deset spontanih pobačaja, nakon 37 godina pokušavanja, zahvaljujući medicini, majkom postala i žena stara 61 godinu. “U svijetu medicine nema granica”, rekla je tom prigodom Irena Aleksioska Papestiev, ravnateljica Klinike za ginekologiju i porodništvo u Skoplju.

Dakako, ove metode zahtijevaju temeljito medicinsko praćenje i nisu bez rizika, osobito za žene starije životne dobi zbog povišenog rizika od od hipertenzije ili gestacijskog dijabetesa. Ipak, žene u postmenopauzi, svjedočimo, postaju majke zdrave djece. Također, iako u samoj Hrvatskoj nije legalno, za surogat majčinstvom u inozemstvu posežu i Hrvatice, o čemu su rijetke anonimno svjedočile u medijima.

Jaka sigurnosna mreža

Prema dostupnim svjedočenjima, a usprkos površnim i moralizatorskim komentarima, žene koje se odluče na kasnu trudnoću obično imaju jasno razrađen i vrlo promišljen plan za djetetovu skrb, što često nije slučaj s mladim roditeljima.

Starije majke oslanjaju se na podršku (mlađih) partnera, odrasle djece, rodbine i prijatelja, pri čemu su jasno definirane uloge svih uključenih. Dugoročno, šira formalna i neformalna obitelj osigurava djetetu stabilnost i sigurnost u slučaju majčine (djelomične) spriječenosti. Ova mreža podrške omogućuje djetetu da odrasta uz ljubav i uvažavanje njegovih potreba.