Starenje je prirodan proces koji ne možemo zaustaviti. Ono je dio života i nosi sa sobom mir i mudrost. No, ponekad primjećujemo znakove koji sugeriraju da se naše tijelo i um mijenjaju brže nego što bismo očekivali. To je signal da nešto nije u ravnoteži i da je vrijeme za promjene.
Ubrzano starenje često je posljedica svakodnevnih navika koje, iako naizgled bezopasne, mogu dugoročno ostaviti ozbiljne posljedice na zdravlje i vitalnost. U nastavku donosimo 11 čestih navika koje biste možda trebali preispitati kako biste sačuvali energiju, zdravlje i mladolik izgled i duh.
Ne spavate dovoljno
Ako ne spavate dovoljno, vaša koža može prerano početi pokazivati znakove starenja, a prvi su znakovi bore i opuštana koža. To se dijelom dijelom događa zato što tijelo oslobađa više kortizola (hormona stresa), koji razgrađuje kolagen koji je ključan za glatku i elastičnu kožu. Pokušajte uspostaviti mirnu i opuštajuću rutinu prije spavanja s redovitim vremenom odlaska na počinak te izbjegavajte alkohol, kofein i korištenje elektronike prije spavanja, piše WebMD.
Pušite
Ako pušite, osim što povećavate rizik od raka, možete dobiti gušće i dublje bore već u mlađoj dobi. Pušenje smanjuje protok krvi pa zbog toga može usporiti proizvodnju kolagena u tijelu. Razgovarajte s liječnikom o načinima kako prestati pušiti.
Previše ste na suncu
Iako je malo sunčeve svjetlosti dobro, previše UV zraka oštećuje kolagen u koži i može uzrokovati prekomjernu proizvodnju proteina zvanog elastin. Koža može postati zadebljana, hrapava i poprimiti neujednačen ton s dubokim borama i tamnim mrljama (staračkim pjegama). Ako morate biti na izravnom suncu, nosite šešire, duge rukave i sunčane naočale te koristite kremu za sunčanje širokog spektra s faktorom SPF 30 ili višim.
Ne hidratizirate kožu
Ako vam se koža isuši, može poprimiti grubi i ljuskavi izgled. Perite kožu jednom do dvaput dnevno i budite nježni, jer grubo trljanje ju može iritirati. Koristite blagi čistač bez alkohola ili drugih sastojaka koji mogu isušiti kožu. Hidratizirajte kožu kremom dva puta dnevno kako biste zadržali vlagu koja jamči mladolik izgled.
Ne hranite se zdravo
Pravilna prehrana pomaže u prevenciji bolesti srca, dijabetesa i drugih bolesti koje crpe mladenačku energiju. Razmislite o mediteranskoj prehrani koja je dobra i za mozak. Možda ćete morati smanjiti unos masnog crvenog mesa, ali ćete uživati u zdravim mastima iz ribe, orašastih plodova, maslinovog ulja i avokada te obilju cjelovitih žitarica, voća i povrća.
Ne vježbate dovoljno
Redovita tjelesna aktivnost ključan je način da se osjećate mladima. Jača mišiće, povećava energiju i popravlja raspoloženje. Kretanje održava mozak oštrim i smanjuje rizik od bolesti povezanih sa starenjem, poput srčanih bolesti. Ne morate ići u teretanu. Brza šetnja, rad u vrtu ili ples mogu biti dovoljni kad ih prakticirate barem 30 minuta većinu dana u tjednu.
Često žmirkate
Kad često žmirkate, pospješujete boranje kože. Zapravo, svaka ponavljajuća grimasa može stvoriti probleme. Ako ste često vani, sunčane naočale mogu spriječiti žmirenje i razvoj bora u kutovima očiju. Ni šešir širokog oboda ne bi bio naodmet.
Nemate društveni život
Održavanje povezanosti s prijateljima i obitelji pomaže vam da ostanete mladi duhom i poboljšava emocionalno i fizičko zdravlje. Društveni život smanjuje rizik od anksioznosti, depresije i demencije povezane sa starenjem, uključujući Alzheimerovu bolest. No, važna je kvaliteta društvenih odnosa, a ne kvantiteta.
Ne pratite krvni tlak
Visok krvni tlak povećava rizik od problema povezanih sa starenjem, poput vaskularne demencije i Alzheimerove bolesti, vjerojatno zato što oštećuje sitne krvne žile u mozgu. Osobe koje kontroliraju krvni tlak prehranom, vježbanjem i lijekovima mogu usporiti ili spriječiti ovaj pad moždanih funkcija.
Ne pomažete drugima
Tijelo oslobađa više hormona zadovoljstva, odnosno endorfina, kad trošite novac na druge. Ali nije uvijek riječ o novcu. Osjećaj smirenosti, zadovoljstva i povezanosti dok pomažete drugima vas motivira da to činite češće, što vas dodatno usrećuje i smanjuje stres. To može čak i poboljšati zdravlje srca i imunološkog sustava, obranu tijela od bolesti.
Preskačete sistematski pregled
Nakon 50. godine trebali biste redovito posjećivati liječnika na sistematskom pregledu. Provjerit će vam krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi. Visoke razine tih pokazatelja mogu dovesti do srčanih bolesti, demencije i drugih bolesti povezanih sa starenjem. Također mogu prepoznati rane znakove mentalnog pada, poput problema s pamćenjem. Što ranije otkrijete problem, brže ga možete početi liječiti.
