Vijesti
Zašto raditi puno radno vrijeme u mirovini? Ovo su prednosti
Od većih ukupnih primanja do novog staža, niz je prednosti koje će umirovljenici zaposleni na puno radno vrijeme moći ostvariti. Ipak, postoje i neke stvari na koje bi trebali pripaziti.
Vlada je najavila kako će uvažiti nastojanja Sindikata umirovljenika Hrvatske da se dokine diskriminacija umirovljenika koji rade pa će, uglavnom, svima omogućiti rad na puno radno vrijeme uz zadržavanje polovice mirovine. Naime, prema dosadašnjim zakonima to je omogućeno samo umirovljenim vojnicima, policajcima i osobama s posebnim ovlastima.
Time će se dodatno stimulirati rad umirovljenika kojih je trenutno zaposleno oko 33 tisuće. U Europi je stopa zaposlenosti umirovljenika 25 posto, u skandinavskim zemljama čak 40 posto, a u Hrvatskoj tek 2,8 posto pa prostor za povećanje tog udjela, posebice u uvjetima nedostatka stručnih radnika, postoji.
Koja su prava radnika zaposlenih na puno radno vrijeme?
Radnik zaposlen s punim radnim vremenom ostvaruje kod poslodavca sva prava iz radnog odnosa i na osnovi njega. Teče mu puni staž osiguranja, radno vrijeme raspoređuje mu se tako da radi četrdeset sati na tjedan, može raditi prekovremeno do 180 sati na godinu, a ako je tako određeno kolektivnim ugovorom, i do 250 sati godišnje; ima pravo na jedan dan tjednog odmora, za svaki dan koji radi najmanje šest sati ima pravo na dnevnu stanku koja se ubraja u radno vrijeme.
Zanimanja s beneficiranim stažem
Ako radi u zanimanjima ili na radnim mjestima na kojima se prema posebnom zakonu ostvaruje staž s povećanim trajanjem, za svakih 12 mjeseci rada ima pravo na više mjeseci novoga mirovinskog staža, a poslodavac je dužan plaćati dodatni doprinos za uvećani staž, analizira Lider.
Komu će se isplatiti raditi puno radno vrijeme u mirovini?
Uz punu plaću primao bi pola mirovine, pa je opravdano predvidjeti da će mnogi radnici već pri prvom ispunjenju uvjeta za mirovinu, bilo prijevremenu bilo starosnu, zatražiti mirovinu. Njima se ništa ne bi promijenilo u radnom odnosu, samo bi uz plaću jednaku kao i prije umirovljenja ostvarivali pola mirovine kao dodatno primanje. Uvođenje mogućnosti zaposlenja s punim radnim vremenom uz isplatu pola mirovine potaknulo bi zahtjeve da se obrtnicima omogući obavljanje obrta uz pola mirovine.
Paziti na osobni odbitak!
Kao i kod onih koji sada rade do polovine punoga radnog vremena, poslodavci i isplatitelji mirovina morali bi paziti na korištenje osobnog odbitka pri isplati plaće odnosno mirovine. Pravo na osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod više isplatitelja može upotrebljavati samo kod jednog ili ga podijeliti između dva ili više isplatitelja, u omjeru kako on odluči. Ti se podaci evidentiraju u poreznoj kartici i svaki je isplatitelj pri obračunu poreza na dohodak dužan postupati prema podacima navedenima u poreznoj kartici fizičke osobe.
I mirovina će se uvećavati
Radnik koji bi radio s punim radnim vremenom uz pola mirovine imao bi za godinu dana takvog rada pravo na godinu dana novoga mirovinskog staža. Nakon što mu prestane radni odnos, mogao bi zatražiti ponovno određivanje mirovine, koja bi za dulji mirovinski staž trebala biti veća nego kad je prvi put određena. Prema pravilima koja su sada na snazi, ta bi se nova mirovina određivala uz isti faktor penalizacije odnosno isti faktor bonifikacije kako je bila određena pri prvom umirovljenju, zaključuje Lider.