Različiti umirovljenici imaju različita iskustva, no stručnjaci se slažu da određeni obrasci ponašanja mogu znatno utjecati na to koliko je netko zadovoljan umirovljeničkim životom. U nastavku donosimo kratak popis ključnih navika po kojima se razlikuju oni koji su sretni, od onih kojima su umirovljenički dani natopljeni ogorčenjem i zamjeranjem.
Navike sretnih umirovljenika
Fizički su aktivni. Umirovljenici koji ostaju fizički aktivni često su među najsretnijima. Mnogi od njih svakodnevno vježbaju, planinare, voze bicikl ili pohađaju satove joge. Fizička aktivnost dokazano smanjuje rizik od bolesti srca i demencije te povećava životnu energiju i imunitet. Osim toga, aktivan stil života može smanjiti zdravstvene troškove.
Umirovljenicima se preporučuje između 150 i 300 minuta umjerene tjelovježbe tjedno. Hodajte, vozite bicikl ili se uključite u udrugu koja nudi rekreacijske programe umirovljenicima kako biste održali kondiciju. Ako u vašem mjestu nema organizirane fiskulture, potražite besplatne treninge i motivaciju na Youtubeu.
Pronalaze smisao života u radu i hobijima. Neki umirovljenici u mirovini nastavljaju raditi, ne zbog novca, već zbog užitka i osjećaja svrhe. Drugi se posvete hobijima kao što su kuhanje, čitanje, vrtlarenje ili restauracija starih automobila. Ti interesi ne samo da pružaju zadovoljstvo, već pozitivno utječu na fizičko i mentalno zdravlje. Ako još uvijek nemate hobi, razmislite o stvarima koje vas vesele.
Istražuju nova mjesta, a ponekad i putuju. Za mnoge umirovljenike, putovanja su omiljeni dio umirovljeničkog života. Odlazak na nova mjesta ne samo da donosi osvježenje nego i doprinosi emocionalnom razvoju, empatiji i kreativnosti.
No što ako raspolažete s ograničenim budžetom? Ne morate putovati i istraživati drugi kraj planete. Javni prijevoz je priuštiv, a često i besplatan. Kada ste zadnji put obišli parkove na rubovima grada, sela koja okružuju mjesto u kojem živite? Možete li se prisjetiti koje ste godine kročili u zavičajni muzej u vašem gradu? Zašto ne biste sjeli na (besplatan) vlak i, recimo, otišli do prvog susjednog grada?
Volontiraju. Mnogi umirovljenici pronalaze sreću u pomaganju drugima. Prema istraživanjima, umirovljenici koji volontiraju, često se osjećaju korisnije, imaju bolju sliku o sebi i zadovoljniji su životom. Pronađite lokalne organizacije kojima je potrebna pomoć i ponudite svoje vrijeme. Volontiranje može uključivati pomaganje u skloništima za životinje, čitanje bolesnoj djeci ili sudjelovanje u humanitarnim akcijama.
Navike nesretnih umirovljenika
Nedostaju im svrha i identitet. Neki umirovljenici teško se prilagođavaju gubitku radne rutine, a još se teže opiru osjećaju beskorisnosti. Bez ciljeva i društvenih interakcija, umirovljenici mogu doživjeti osjećaj praznine ili depresije. Pripremite se za prijelaz u mirovinu postupno, smanjenjem radnog vremena ili postavljanjem novih osobnih ciljeva koji će vam donijeti osjećaj zadovoljstva.
Nemaju dovoljno društvene interakcije. Iako je mirovina prilika za mir i uživanje, ona može donijeti i usamljenost. Jedna od tri starije odrasla osobe osjeća se usamljeno, a to može negativno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje. Održavajte društvene kontakte, bilo kroz redovite susrete s prijateljima, obiteljske događaje ili aktivnosti u zajednici poput radionica i predavanja.
Brinu o financijama. Većina hrvatskih umirovljenika poznaje ovaj osjećaj. Siromaštvo skraćuje život i sužava perspektive. Ako osoba u potpunosti prepusti životno kormilo egzistencijalnoj tjeskobi, siromaštvo je gotovo paralizirajuće.
Mnogi u strahu od financijske nesigurnosti izbjegavaju trošiti ušteđevine ili, pritisnuti kulturološkim obrascima, odbijaju aktivirati imovinu kako bi ugodnije živjeli. Ako posjedujete nekretninsku štednju, niste je dužni čuvati za iduće generacije. Umjesto toga, uživajte bez osjećaja krivnje. Život je jedan.
Pretjerano financijski pomažu djeci. Pomaganje odrasloj djeci može iscrpiti financijske zalihe. To može uzrokovati stres i financijske probleme u kasnijim godinama. Postavite granice u financijskom pomaganju, imajući na umu vlastite dugoročne potrebe i financijsku sigurnost.
