Dob je odavno prepoznata kao jedan od najznačajnijih rizičnih faktora za razvoj demencije. To je degenerativna bolest koja uzrokuje gubitak moždanih stanica koje se više ne obnavljaju. Ako usporedimo mozak osobe prije početka demencije i nakon smrti uzrokovane tom bolešću, primijetit ćemo smanjenje volumena mozga. Ipak, postoji mnogo toga što možemo poduzeti za očuvanju mentalnih funkcija i usporavanju procesa starenja mozga.
“Srećom, možemo biti proaktivni u održavanju zdravlja mozga. Zdravom prehranom, svakodnevnim fizičkim aktivnostima, dobrom kvalitetom sna, praćenjem krvnog tlaka, kolesterola i opsega struka te aktivnostima koje izazivaju i stimuliraju naš mozak, možemo napraviti razliku”, rekla je australska liječnica i profesorica Sharon Naismith, stručnjakinja u području neuroznanosti, za Women’s Weekly.
“Mnoge kognitivne funkcije opadaju s godinama, kao što su brzina obrade informacija, rješavanje problema, donošenje odluka, multitasking, i normalno je očekivati neko opadanje tih vještina. No, ljudi često pretpostavljaju da demencija ovisi isključivo o genima i da tu ne mogu ništa napraviti, no to jednostavno nije točno jer za svoj mozak možete učiniti puno ako ga ciljano trenirate”, napominje profesorica Naismith.
A sada otkrijte koje su se još vježbe dokazale kao izvrsne za održavanje zdrave funkcije mozga.
Osam vježbi za mozak
Zatvorenih očiju nacrtajte kartu po sjećanju. Pokušajte najprije nacrtati kartu svog kvarta ili naselja. Uključite glavne ceste i sporedne ulice, kao i lokalne znamenitosti. Kad vam to postane lakše, crtajte karte kvartova s kojima niste toliko upoznati ili nacrtajte svoju državu, a zatim usporedite ono što ste nacrtali s pravom kartom. Usavršavajte se.
Korištenjem druge ruke kod obavljanja svakodnevnih zadataka poput jela i pisanja možemo poboljšati snagu mozga. Ako ste dešnjak, provedite dio dana obavljajući zadatke lijevom rukom i obrnuto. Stručnjaci sugeriraju da su jedne od najučinkovitijih aktivnosti za naš mozak one koje nam se čine najtežima za obaviti.
Odijevajte se zatvorenih očiju jer korištenje naših osjetila u punom kapacitetu također pomaže stimuliranju mozga. Ograničavanjem korištenja uobičajenog osjetila za neku radnju, možete natjerati ostala osjetila i vaš mozak da rade intenzivnije. Primjer osim odijevanja je i tuširanje zatvorenih očiju jer se tada vaš mozak mora osloniti na osjećaj dodira.
Plešite kao da vas nitko ne gleda jer su brojne studije pokazale da ples, od baleta do breakdancea, ima pozitivan učinak na mozak. U nekim klinikama u SAD-u, između ostalog, i plesom liječe osobe s Parkinsonovom bolešću, jer se pokazalo da ima pozitivne učinke na različita područja mozga. Ples dokazano smanjuje rizik od demencije kod starijih osoba možda i zato što kombinira mentalni rad i socijalizaciju koja je također važna za dobro mentalno zdravlje. Zumba, primjerice, poboljšava raspoloženje i memoriju.
Spojite parove. Za ovu igru mozga treba vam samo špil karata. Cilj je spojiti što više parova što brže možete, tako da karte stavite licem prema dolje, okrećete dvije karte odjednom i pokušavate zapamtiti gdje se nalaze karte koje se podudaraju.
Igrajte Tetris, mozgalicu koja je nastala još 1984. godine i izdržala test vremena. Tetris od igrača zahtijeva da brzo procjenjuje i manipulira oblicima u prostoru, što može poboljšati sposobnost vizualizacije i prostorne orijentacije, te jača radnu memoriju i sposobnost donošenja odluka, a potiče i kognitivnu fleksibilnost.
Učite nešto novo jer ćete novim i složenim problemima mozak držati oštrim i kognitivno otpornijim. “Ako nastavite učiti ili imate kompleksan posao, obogaćujete povezanost između moždanih stanica. Ako su one dobro povezane, čak i da jednog dana dobijete bolest poput Alzheimerove, ona će sporije napredovati”, kaže profesorica Naismith.
Stoga, i kad se povučete u mirovinu, radite nešto novo kako biste svoj mozak održali aktivnim, a to neka bude nešto više od križaljki. Primjerice, počnite plesti. Jedna je ozbiljna studija pokazala da su žene koje su plele imale manju razinu stresa te su osjećale da im mozak bolje funkcionira.
Krećite se, to je najvažnija stvar koju možemo učiniti za zdravlje našeg mozga. Svakodnevna tjelovježba neka bude neizostavan dio svakog dana i nije važno što radite jer se računa i šetnja sa psom i vrtlarenje. Osobito jutarnja vježba i kratke šetnje tijekom dana dobro utječu na našu kratkoročnu memoriju. Vježbanje također igra ulogu u procesu neurogeneze, koji uključuje stvaranje novih moždanih stanica u područjima mozga povezanima s pamćenjem.
